DOSSIER: MIGRACIJA – INTEGRACIJA
Mo. bis Fr. 20.00 - 21.00 Uhr
DOSSIER: MIGRACIJA – INTEGRACIJA
Svakog utorka u Radio Forumu: Priče iz susjedstva
Njemačka vlada je ovu 2011. proglasila “Godinom integracije” sa željom da se položaj mladih stranaca do 2020. godine znatno poboljša.
Put uspjeha i obrazovanje ne smije ovisiti o etničkom ili socijalnom porijeklu, istakla je savezna ministrica, povjerenica Vlade za pitanja integracije, Maria Böhmer. U te svrhe osnovano je i Savezno vijeće za integraciju (Bundesbeirat für Integration), a u rad Vijeća uključeno je pored mnogih drugih predstavnika i 10 migrantskih organizacija. Među njima su i Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj (Kroatischer Weltkongress in Deutschland) kao i Zentralno veće Srba (Zentralrat der Serben). Središnje teme rada Vijeća su: obrazovanje, tržište rada i situacija žena.
Ovo službeno proglašenje „godine integracije“ je redakciji Radio Forum samo povod više da se još intenzivnije posveti toj temi kroz našu novu seriju „Migracija – integracija: priče iz susjedstva“. Spektar tema je sam po sebi vrlo širok: tu su važne političke odluke, razne inicijative, društva i udruženja koja se na tom polju angažiraju. Više od 40 godina Radio Forum Vas redovito i aktualno o tome informira. To ćemo, naravno, i dalje činiti i dalje. No, srž nove serije ste Vi - Vaše sudbine i Vaše životne priče o migraciji i integraciji.
Emina Bajramovska je rodom iz malog makedonskog gradića Kočani. Pripada turskoj manjini, koja je nekada bila brojna, a danas broji oko 1000 ljudi. [mehr]
Izolda Barudžija-Manojlović mnogi pamte po nastupima za za izbor pesme Evrovizije. Tri godine zaredom predtavljala je Jugoslaviju: 1982. sa ženskim pevačkim triom «Aske“ i pesmom «Halo-Halo“, 1983. sa sestrom Eleonorom vokalno je pratila Danijela Popovića u pesmi «Džuli“ i 1984. godine u duetu sa Vladom Kalemberom, pevačom grupe «Srebrna Krila“, pevala je pesmu «Ciao amore“. [mehr]
Dušan Mandić, porijeklom iz živopisnog hrvatskog predjela Like, kojega su odgojili teta i tečo kod Šibenika u Dalmaciji, doselio je u Njemačku kod roditelja i brata 1988., kao devetnestogodišnjak, čim je izučio ugostiteljski zanat i okončao služenje vojnog roka u tadašnjoj Jugoslaviji. [mehr]
U kelnskoj četvrti Ehrenfeld, smještena između industrijskih i poslovnih zona, stambenih zgrada i brojnih klubova smjestila se oaza balkanske gastronomije - "Baščaršija". Iza ovog ugostiteljskog projekta stoji Ale Ibrahimović. [mehr]
Rodjen u Janji pored Bijeljine, kao dječak od šest godina došao je u Keln, gdje i danas živi i radi. Integracija u novu i nepoznatu sredinu, kaže Meksud Hamzić, nije mu bila teška, jer se kroz školu brzo uči jezik i stiču prijatelji. [mehr]
Otac i majka Branke Bilogrević su bili „dodjoši“, ime, koje u Vojvodini daju kolonašima, ljudima, doseljenim u plodnu ravnicu posle 2. svetskog rata. Za „dodjoše“ nije bilo uvek posla, pa je otac, 70-ih godina prošlog veka, otišao u Hamburg. Branka je došla "samo ocu u posetu" – a ostala ceo život, završila fakultet. Ima više diploma, više kurseva nego bilo ko. I dan danas uči, iako je prešla pedesetu godinu. U svom nemačkom životu je puno radila sa obespravljenim ljudima, a pre svega sa decom. [mehr]
Dvojica, od tri brata iz obitelji Krajnc u Ptuju, zaputila su se kao 20-godišnjaci početkom 80-ih godina prošlog stoljeća svom stricu u Düsseldorf, kako bi radili u njegovom restoranu sa slovenskim mesnim specijalitetima, pod nazivom „Schweine Janes“. [mehr]
Ljubav prema heklanju i pletenju ga ni danas ne napušta. Dok drugi „samo“ gledaju televiziju, ruke Dušana Šordjana – ne miruju. Heklaju, pletu, stvaraju čarobnu modu, koja ga je svojevremeno proslavila u Evropi. [mehr]
Zenica. Mart 1995. godine. Rat u Bosni i Hercegovini još uvijek traje. Avdo Kulalić je u uniformi vojske BiH i saznaje da njegov sin od šesnaest meseci Mahir ima rak na bubregu. U Zenici doktori kažu da nemaju uslova za operaciju. Avdin brat Ismail u to vreme živi u Esenu i predlaže mu da sina dovede u Nemačku. [mehr]
Rođena u mjestu Fuka u zagrebačkoj županiji, Bosiljka Dreher je nakon školovanja u Zagrebu, u Hattersheimu na Majni pronašla svoju drugu domovinu, osnovala porodicu i ostvarila značajne poslovne uspjehe. [mehr]
Branko Zebec je rođen u Hrvatskoj, u Varaždinu 1956. godine. U Ljubljani je studirao elektrotehniku, a 1990. je doselio u Nemačku. Da li ima neke veze sa proslavljenim fudbalerom Zebecom? [mehr]
Za Bosanku Sabrinu Hodžić je pitanje šta joj je i gdje joj je domovina sasvim jednostavno. „Moja domovina je pozorište“, tvrdi atraktivna glumica, koja je ratne 1993. godine napustila Sarajevo i došla u Köln. [mehr]
Duško Marinković je rođen u Diseldorfu 1971. godine. Roditelji su mu poreklom iz Srbije, iz mesta Lešnica, između Šapca i Loznice. Posle završene srednje škole – Realschule, odlučuje da upiše hotelijerstvo. Duško smatra da je ugostiteljstvo ljudima sa Balkana u genima i da oni jako dobro znaju kako treba primiti gosta i sa njim uspostaviti kontakt. [mehr]
Dunja Karabaić je rodjena i odrasla u Njemačkoj. Njena majka je Njemica, dok otac potječe s hrvatskog otoka Krka. U Kölnu, Dunja je utemeljila festival ökoRausch koji je 2012. nagradjen kao najbolji socijalno - ekološki projekt u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji. Tematski, festival se bavi skladom izmedju ekonomije, ekologije i socijalne odgovornosti, uz dodatak kulturne raznovrsnosti i kreativnosti. [mehr]
Ivo Sumić je rođen 1947. godine na južnom hrvatskom ostrvu Korčula. Od 1963. godine pohađa školu za konobare u Dubrovniku, a zatim godinu i po dana radi u čuvenom zagrebačkom hotelu Esplanada. 1969-te, na poziv jednog hrvatskog ugostitelja, odlučuje da krene u Nemačku. [mehr]
Branka Pavlović je na početku prošle decenije još bila montažerka na beogradskoj TV-stanici B92. Posle master studija na Univerzitetu umetnosti u Berlinu ostala je u glavnom gradu Nemačke, kao rediteljka, autorka dokumentaraca, video umetnica, montažerka. [mehr]
Diplomirana ekonomistica iz Beograda, sa porodicom se sredinom devedesetih doselila u Düsseldorf. Uz poslovni uspjeh u vlastitoj trgovinskoj firmi, Vera Tečić je u slobodnom vremenu slikarica i spisateljica. [mehr]
Josip Juratović je jedini poslanik Bundestaga koji je rodjen i delom i odrastao na prostoru bivše Jugoslavije. To nije i jedino što ga čini jedinstvenim medju poslanicima u saveznom parlamentu – ovaj 53 godišnjak prevalio je netipičan put – od radnika u lakirnici fabrike automobila Audi preko funkcionera Socijaldemokratske partije Nemačke SPD u okrugu Heilbronn i pokrajini Baden-Würtemmberg, do saveznog poslanika. Mediji, kada o Juratoviću pišu, ocenjuju da će njegovo ime ostati u istoriji SR Nemačke – kao ime prvog poslanika Bundestaga hrvatskog porekla. [mehr]
Njemačka je od privremenog izbjegličkog utočišta postala druga domovina, a u gradu Kelnu Aleksandra Filipović je osnovala vlastiti dom i porodicu, te se poslovno etablirala u frizerskom zanatu. [mehr]
Blanka Jovčić, rođena u obitelji Čarija, od majke Talijanke i oca Hrvata, krenula je odmah nakon završene gimnazije u Splitu iz rodnog Trogira u jednogodišnji posjet stricu u Wiesbaden, kako bi naučila jezik, pa se tek potom odlučila da li će u domovini upisati studij filozofije ili primijenjene umjetnosti. Međutim, ostala je u Njemačkoj već 40 godina. [mehr]
Mladi poduzetnik iz Kelna koji se posvetio prevenciji čovjekovog zdravlja, diplomirani je sportski stručnjak, rodjen u Novom Sadu, odrastao, školovao se i formirao porodicu u Njemačkoj. [mehr]
Obitelj Ilišević - to su: majka Mara, otac Petar, 15ogodišnji sin Mario te godinu dana starija kćerka Katarina. Žive u Kölnu, a porijeklom su iz Bosanske Posavine, točnije Donje Mahale. Božić se kod njih tradiocionalno slavi u staroj domovini – Bosni i Hercegovini. [mehr]
Jasenka Villbrandt, poslanica stranke Zelenih i njen stručnjak za socijalnu politiku u Poslaničkom domu u Berlinu. U Zagrebu rođena Berlinčanka Jasenka Villbrandt jeste od onih ljudi koji mirno mogu reći da su u životu već radili sve, ili barem skoro sve. [mehr]
Otac familije Marušić, Nikica, doselio je u Njemačku u vrijeme tzv. „hrvatskog proljeća“ 1971. godine, jer se u rodnom Imotskom osjetio ugroženim, nakon što mu je vlast zabranila organizirati koncert tad vrlo popularnog, ali politički nepodobnog pjevača Vice Vukova. [mehr]
„Pišem na njemačkom, osjećam na hrvatskom, kod kuće sam u cijelom svijetu“
[mehr]
Mirela Matić živi u Bonnu, a radi u Kölnu, što kao takvo nije ništa neobično. Neobična je jedino to, da ona ne ide niti vlakom ni kolima na posao – već biciklom! Ideja se rodila jednog sunčanog dana, kada je Mireli i njezinom kolegi dojadilo gubiti vrijeme sjedeći u autu dok vani grije sunce i pjevaju ptičice. Od tada redovno idu iz Bonna biciklima na posao u Köln i natrag. [mehr]
Za mnoge bicikliste veliki izazov predstavlja vožnja na duge staze i savladavanje različitih geografskih terena, posebno u planinskim područjima. Nerijetko se dostižu izuzetni rezultati, bilo da je u pitanju dužina putanje ili vrijeme kojim biciklista stiže do cilja. Nenad Čolić, obrtnik iz Franfurta, uspio je ostvariti dugo željeni cilj, biciklom stići do Zagreba. [mehr]
Od kada je kao šestododišnja djevojčica došla u Njemačku, Kristina Kovačević živi u gradiću Hofheimu izmedju Frankfurta i Wiesbadena. Njenu svestranu ličnost moguće je upoznati kroz njene poslovne aktivnosti, društvene diskusije, pisanje ili književne prevode, ali i kroz pjesmu. Već 20 godina je zaposlena kao prevodilac u Mainzu, ali muzika i pjesma imaju posebno mjesto u njenoj svakodnevici. [mehr]
Književni uspjeh Hrvatice koja već skoro 20 godina živi u Njemačkoj neki mediji označavaju kao jedinstven u svijetu. Njen debitantski roman „ Svaki dan, svaki sat“ (Jeden Tag, jede Stunde) je postao bestseller, a autorska prava su prodata u više do 20 zemalja još prije no što je knjiga objavljena u Njemačkoj. [mehr]
Ima nas koji nemamo daha da potrčimo za autobusom. A ima i onih drugih poput Silvane Kegalj. 50-godišnja hobi-športašica iz grada Schwerte, rođena Šibenčanka i majka odrasloga sina, već godinama trči maratone. [mehr]
Mirsad Maglajac je stigao u Nemačku iz nužde, a ovde je, kako kaže, „sa malim znanjem nemačkog i sa malo sreće“ postigao puno. U Berlinu je završio studije slavistike i sociologije, odbranio magistarski rad, oženio se. [mehr]
Nekada solistica sarajevskog i zagrebačkog baleta, Davorka Kulenović je u Njemačku došla na poziv Telos teatra iz Štutgarta. Po završetku plesačke karijere, novo profesionalno usmjerenje je pronašla u Pilates metodi za održavanje fizičkog i mentalnog zdravlja. [mehr]
Dinko Jurčević je pilot koji se dugo morao boriti za to da njegov san o letenju postane stvarnost. [mehr]
Pater familias, Milan, poslije osnovne škole u Bijeljini, otišao je u Beograd, završio industrijsku i upisao se u tehničku školu, ali je, čim mu se pružila prilika, prekinuo školovanje i došao u Njemačku, s jednom od prvih generacija gostujućih radnika, 1969. godine. [mehr]
Fehida i Ibro Gogalić pripadaju prvoj generaciji „ gastarbeitera“, a u medjuvremenu su u Njemačkoj zaradili i penziju. Došli su da rade, zarade, uštede, naprave kuću i da se vrate u domovinu. No, vrijeme je učinilo svoje, navike su se sticale u Njemačkoj, i sve se teže bilo odlučiti za povratak. Rat i njegove posljedice takodjer su uticali na odluku da se penzionerski dani provode više u Kelnu, a manje u Sarajevu. Iz ljubavi prema prirodi, zelenilu i cvijeću nastale su i male cvijetne oaze u jednoj kelnskoj ulici, gdje živi ovaj bračni par. [mehr]
Berlinska Fasanenstraße u zapadnom delu, uz Friedrichstraße u istočnom, najpoznatija je ulica nemačkog glavnog grada. Medju restoranima, klubovima i prodavnicama koje već decenijama slove kao najfinije u gradu, nalazi se i italijanski restoran Via Condotti. Na vratima nalepljene preporuke više gastronomskih magazina i kulinarskih klubova, boja zidova i oprema restorana mediteranski. Na zidu u dnu restorana velika uljana slika Svetog Stefana, poznatog letovališta na crnogorskom primorju. Nije ni čudo, vlasnik jednog od najpoznatijih italijanskih restorana u Berlinu, u kojem rado jedu diplomate, glumci, umetnici, ali i posetioci Berlina iz čitavog sveta, je Branislav Brana Durutović, poreklom Nikšićanin. [mehr]
Obitelj Gordana Godeca je već više desetljeća suočena s migracijama. Gordanovi djed i baka – s tatine strane – su između dva svjetska rata iz Slovenije preselili u Zagreb. Gordanov otac sredinom šezdesetih godina, kao diplomirani stomatolog, iz Hrvatske odlazi u Njemačku, a uskoro mu se priključuje dvogodišnji Gordan s majkom. I dok 78-godišnji Gordanov otac još uvijek radi u svojoj zubarskoj ordinaciji u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji, Gordan i njegova supruga, Njemica Anne-Kathrin, sa svoja tri sina, iz Kölna sele u Hrvatsku, u Tribalj, i u oazi zelenila i mira 2008. godine otvaraju jedinstveni Etno-hotel Balaturu. [mehr]
„Imao sam sreću da sam detinjstvo i mladost proveo upoznavajući različite zemlje i kulture, i to nema cene. U Nemačku sam stigao 1988e godine“, kaže Nicol Ljubić, rodjen u Zagrebu, rastao u Grčkoj, Rusiji i Švedskoj, od svoje 16. godine u Nemačkoj. [mehr]
Pre četiri decenije, krajem šezdesetih godina prošlog veka, stotine hiljada mladih je iz Jugoslavije stiglo u Nemačku s namerom da zaradi za bolju egzistenciju, za kuću, za porodicu i da se – što pre vrati u stari kraj, pa da u miru uživa uštedjevinu. [mehr]
U Nikšićku Župu spada 12 planinskih sela u kojima se oduvek živelo teško. Svoje selo u Nikšićkoj Župi je pre 42 godine napustila i Raduša Matijašević. Imala je 22 godine, završenu finansisku školu u Nikšiću – i bez ikakve šanse da nadje posao u svom okruženju. Pošla je za Nemačku jednim od onih čuvenih „gastarbajterskih“ vozova.... [mehr]
Pomoći drugima, posebno kada se nadju u tudjini, olakšati dolazak u novi nepoznati svijet, u kojem se nekad i sama našla, zivotna je vodilja Fatmire Gojke. [mehr]
Danica Djuković-Kučko je puna energije, iako je prešla šezdesetu. Rođena je u malom crnogorskom mestu Petrovac na moru, između Budve i Bara. Sa 19 godina je rešila da oproba sreću van svoje male sredine. [mehr]
„Nismo došli u Nemačku jedino da zaradimo i da uštedimo, nego i da Nemcima donesemo svoju kulturu, pa da zajedno s njima stvaramo novu.“ Ovako bi se sažeto mogao prikazati životni put Mileta Prerada, preklom iz sela Niševići kraj Banjaluke, radnika, preduzimača i vajara, koji se već 44 godine neumorno zalaže za kulturnu afirmaciju gastarbajtera, bez obzira na njihovu zemlju porekla, versku ili nacionalnu zaledjinu. [mehr]
Dolazak u Njemačku 2000. godine omogućio je diplomiranom teologu, svećeniku franjevačkog reda, da ostvari snove iz djetinjstva i postane slikar. Ljubav, mir i radost temeljne su poruke na slikama Marijana Dadića. [mehr]
Supružnici Ljubica i Ante Drmić su još kao djeca, svako sa svojim roditeljima, iz Bosne i Hercegovine doselili u Hrvatsku. Ante je potom otišao u Njemačku i vraćao će u Bjelovar na godišnji odmor. On i Ljubica su se tu i vjenčali, Ljubica potom doseljava u Paderborn u kojem supružnici i danas žive i ponosni su na svoje tri kćeri, jer sve tri su stekle visokoškolske diplome. [mehr]
Galja Vranešević je rođena u Novom Sadu 1977. Studirala je na Muzičkoj akademiji, a od 1996.na „Hochschule für Musik u Köln - u“ u klasi Prof. Dr. hc graduierte Arbo Valdma. Tu je dobila najbolje ocjene te tako i mogućnost da u naredne dvije godine uči na „ Concert Artist Studien“. [mehr]
Ako živite u Berlinu, potičete iz neke od država na području bivše Jugoslavije ili čak i niste tog porekla, ali se zanimate za kulturu i umetnost tog regiona, kad-tad ćete dobiti elektronsku poštu čiji je pošiljalac Stijepo Pavlina, socijalni radnik u migracionoj službi Caritasa u Berlinu. [mehr]
Europsko nogomentno prvenstvo je u punom jeku i ne čudi da mnogi svoje večeri provode pred ekranom navijajući za svog favorita. I mladi Hamza Salman iz Bonna prati pomno utakmice i navija za svoje favorite. On to sve to prati očima profesionalca - što ne čudi - pošto tinejdžer iz Bonna slovi kao nogometni talenat koji ozbiljno radi na svojoj nogometnoj karijeri. [mehr]
Stojan Miličević je zaljubljenik nogometa i zaposlenik jedne međunarodne banke. Otkriva, međutim, kako mu strast prema nogometu otvara vrata i u međunarodnom svijetu bankarstva. [mehr]
Aldin Dervišević je mladi talent nogometnog kluba FC Köln. Igra u natjecateljskoj grupi za igrače do deset godina, U10. [mehr]
Drago Riter, Sinti-muzičar iz Šibenika, rodjen u srpskom Šapcu, odrastao u Dalmaciji, porijeklom iz Böhmena, živi već 20 godina u Kölnu. U Njemačkoj , gdje živi već 22 godine, postao je poznat kao pjevač i gitarista Benda „EleganCi“. [mehr]
Svakoga dana pa čak i vikendom i praznicima, Emrudin Sačić obilazi „svoje“ životinje. Više od 120 vrsta u zoološkom vrtu u Hammu a simpatični Banjalučanin, jedan je od njihovih timaritelja. [mehr]
Dragan Majstorović nije kao mnogi drugi došao u Njemačku. Nije došao „trbuhom za kruhom“ kao mnogi takozvani „gastarbajteri“ iz prve generacije, niti je došao tokom ratova na prostorima bivše Jugoslavije tokom 90ih godina. Njega je u Njemačku, točnije u grad Köln, u kojem danas živi, dovela – gitara. [mehr]
Diplomirani inženjer elektrotehnike iz Beograda, Jelena Đurđevac je tek nešto više od dvije godine u Njemačkoj ali se sasvim dobro uklopila u poslovnu sredinu velike firme Siemens. [mehr]
Nermana Dervišević je kao djevojčica napustila ratom zahvaćeno Goražde prije 20 godina. Privremeno izbjegličko utočište u Kelnu pretvorilo se u sretan obiteljski život uz supruga Falka i djevojčice Saru i Hanu. [mehr]
40-godišnji Saša Mišić je po zanimanju kuvar. A to je želeo da postane još od malih nogu. Usasavršavao se toliko dugo – dok nije postao vrhunski kuvar u Nemačkoj. Ali: priča o Saši Mišiću nije samo priča jednog mladića koji je ostvario svoje snove, to je i porodična priča o četiri generacije Mišića, koji su živeli u Nemačkoj. [mehr]
Kina je najmnogoljudnija zemlja svijeta: ima više od 1,3 milijarde stanovnika, a postala je i ozbiljna velesila koja se nalazi, rame uz rame, s tradicionalno jakim tržištima kao što su Sjedinjenje Američke Države ili Europska Unija. Brankica Bazina iz Kölna, porijekom iz Sarajeva, željela je znati više o toj ogromnoj zemlji i o kineskom jeziku. U Kölnu se upisala na studij sinologije. [mehr]
Team
Alle Teammitglieder der Sendung Radio Forum finden Sie hier. [mehr]
