Rafitikacija hrvatskog pristupnog sporazuma s Europskom unijom tekla je glatko, a onda je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec najavio da do nje u slovenskom parlamentu neće doći sve dok se ne riješi problem Ljubljanske banke. Hrvatska pak šefica diplomacije Vesna Pusić smatra da to pitanje treba odvojiti od ratifikacije.

I ponovno ista priča kao i sa rješavanjem granice na moru u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali. Višemjesečna slovenska blokada zbog koje su potpuno zaustavljeni hrvatski pregovori s unijom skinuta je nakon dogovora o arbitraži koji su postigli tadašnji čelnici vlada, Borut Pahor i Jadranka Kosor. Tada je ujedno dogovoreno i da se pitanje Ljubljanske banke rješava kroz proces sukcesije, pred bankom za međunarodne nagodbe u Baselu. A iako je izgledalo da novih problema neće biti, ministar Erjavec još je prije dva tjedna u Dubrovniku na Croatia summitu znatno zaoštrio retoriku. Dogodilo se to zbog dva procesa koja pred hrvatskim sudovima vode Privredna i Zagrebačka banka i potražuju 545 milijuna nekadašnjih njemačkih maraka bez kamata stare štednje Ljubljanske banke pa slovenska strana smatra da je Hrvatska izigrala dogovor. "Pogledajte, postupak ratifikacije isključivo ovisi o hrvatskoj strani. Očekujem da se pridržava svojih obveza i ako to bude činila, već sutra možemo početi proces ratifikacije. Problem je u tome da hrvatska vlada na određeni način ne vidi problem u postupcima koji zbog Ljubljanske banke teku na hrvatskim sudovima. Moramo prihvatiti činjenice, s jedne strane prihvaćaju sukcesiju, s druge pokreću pravne postupke”, kaže Erjavec

---

Erjavec je prije dva dana dao i intervju za mariborski list Večer u kojemu je istaknuo i da će za ratifikaciju hrvatskog sporazuma trebati dvotrećinska većina u parlamentu, te rekao kako smatra da to u ovom trenutku nije moguće dobiti. Također, ponavlja da se hrvatska strana obvezala Ljubljansku banku rješavati u skladu s pregovaračkim poglavljem četiri, onim koje se odnosi na slobodu kretanja kapitala. No, Vesna Pusić smatra da Ljubljanska banka i ratifikacija nemaju baš nikakve veze jedno s drugim, a optimistična je u pogledu izbjegavanja nove blockade: "Hrvatska je upravo zato poduzela inicijativu koju je slovenska strana prihvatila da se odvoji pitanje Ljubljanske banke od našeg europskog partnerstva. Imenovali smo stručnjake i sa slovenske i sa hrvatske strane koji bi vladama trebali predložiti neko racionalno rješenje pitanja Ljubljanske banke.”

---

Ta dva stručnjaka su nekadašnji guverner Slovenske središnje banke France Arhar i nekadašnji pomoćnik hrvatskog guvernera Željko Rogić, dakle dogovor je postignut pa tim više čudi novo dizanje tenzija. Tumači se to zaoštrenim stanjem na slovenskoj političkoj sceni gdje se čitavoj vladi zbog teške gospodarske situacije ljulja stolica, a nagađa se da Nova Ljubljanska Banka ponovno želi na hrvatsko tržište i zbog toga forsira rješavanje spora.

---

---

---