"Zadatak hrvatske vlade je da spoji Hrvatsku na prihvatljiv i financijski povoljan način", rekao je premijer Zoran Milanović odgovarajući na sve glasnije priče da će se gradnja pelješkog mosta, koji bi spojio jug zemlje s njezinim ostatkom, ipak nastaviti i to uz pomoć europskih fondova. Iako se već nekoliko dana u javnosti o tome priča, na trenutak se stječe dojam da jedna struja u vladi ne zna što radi ona druga, pa je bilo i kontradiktornih izjava i tvrdnji da se o mostu ne razgovara s Bruxellesom i da su jedine opcije još uvijek neumski koridor i trajekti prema Pelješcu.

Spajanje hrvatskog teritorija - koji od 1. srpnja 2013. godine postaje europski - preko onog bosanskohercegovačkog, već neko vrijeme intrigira hrvatsku javnost koja svako malo dočeka neku novu ideju vladajućih. Nakon što je rečeno da se definitivno odustaje od projekta prošle vlade - gradnje pelješkog mosta i da će se ići na koridor preko Neuma, stigla je ideja o mega trajektima koji bi povezivali kopno i poluotok Pelješac i dalje prema Dubrovniku. U posljednjih nekoliko dana ponovno se pak aktualiziralo pitanje mosta i njegovog financiranja iz fondova EU, pa je tako jučer u Ministarstvu vanjskih poslova pomoćnik ministrice Hrvoje Marušić rekao da je ministrica Pusić u svojstvu nacionalnog koordinatora europskih poslova već nekoliko tjedana u intenzivnoj komunikaciji s predstavnicima Europske komisije. Kasnije je to potvrdila i sama Vesna Pusić koja se u ponedjeljak u Bruxellesu sastaje s europskim povjerenikom za regionalnu politiku Johannesom Hahnom gdje će tema biti jedna - projekt pelješki most. Pusić se pritom nada da bi iz unijinih fondova za taj projekt moglo biti povučeno čak 75 posto sredstava. "Nema još definitivnog odgovora, ali tu su pozitivni signali", kaže ministrica. No, jučer je izgledalo da do potpredsjednika Vlade Branka Grčića takvi podaci nisu stigli. "Nema zasad o tome formalnih razgovora. U ovom trenutku se razgovara isključivo o koridoru i mislim da će možda čak i u ovih tjedan, dva biti i formalno nominirano tripartitno povjerenstvo oko rješavanja pitanja koridora."

---

Da se s Europskom komisijom ipak pregovara i da je to učinjeno daleko od očiju javnosti danas je potvrdio premijer Zoran Milanović: "Radi se o projektu koji, ponavljam, po nama sigurno ima europsku dimenziju, to je klasičan kohezijski projekt. On je za Hrvatsku ogroman, a za EU i Europsku komisiju nije velik. Ali to još uvijek nije jamstvo da ćemo u tome uspjeti jer takva obećanja ne dajemo unaprijed. Radimo, pregovaramo, planiramo jer 400 milijuna eura svojih novaca nažalost u ovom trenutku nemamo, a vjerujemo da je kroz EU-fondove to moguće realizirati." No, ne treba zaboraviti da i Hrvatska treba osigurati financijsko učešće u projektu za što ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da neće biti nimalo lagano: "Banke vrlo vjerojatno neće kreditirati taj projekt jer je jednostavno ekonomski neodrživ. Većina je banaka od svojih centrala dobila instrukcije da smanji izloženost prema državi. Dakle, vrlo teško će se osigurati financijska konstrukcija za gradnju tog političkog mosta." Ipak, prometni stručnjak Željko Marušić kaže: "Za oko milijardu i pol kuna mi bismo mogli napraviti jedan kvalitetan most, dakle most koji je poduprt, koji je na dvije trake i koji bi u jednoj optimalnoj izvedbi bio prihvatljiv i za nas i za EU koja bi ga financirala." Ako u ponedjeljak Vesna Pusić od europskih dužnosnika dobije zeleno svjetlo, najavljuje da se odmah kreće u preradu projekta kako bi se most sveo u tehnički i financijski prihvatljive granice. To će svakako biti jedna od najboljih vijesti za stanovnike dubrovačkog primorja koji su krenuli i u potpisivanje peticije za gradnju mosta, a svakako i dobar signal iz Europske komisije koja je projekt most u prošlosti odbijala.

---

---

---

---