Tražitelji azila prije do posla?

Sendung vom 26. Juli 2012

U Njemačkoj trenutno živi 64.000 tražitelja azila koji se ne smiju zaposliti godinu dana od podnošenja zahtjeva za azil. To bi se ubuduće trebalo promjeniti. U Bruxellesu su države članice Europske unije postigle dogovor prema kojem bi se taj rok trebao skratiti.

Na čekanju u Njemačkoj - pred uredom za zapošljavanje

Ubuduće bi se tražitelji azila u Njemačkoj mogli zapošljavati devet mjeseci od podnošenja zahtjeva za azil. Europska komisija je predlagala još kraći rok - od šest mjeseci, ali mu se Njemačka protivila. Naime, u njoj se tražitelji azila smiju zaposliti godinu dana nakon podnošenja zahtjeva za azil i ona je inzistirala na tom roku. Na kraju je u Bruxellesu postignut kompromis od devet mjeseci. Cilj je pritom bio ujednačiti politiku i praksu prema azilantima u cijeloj Europskoj uniji. Najesen bi postignuti dogovor trebali potvrditi Vijeće ministara EU i Europski parlament.

U Berlinu različito o briselskom kompromisu

CDU je taj dogovor pozdravio, nazivajući ga ispravnim, dok se njegov savezni koalicijski partner, FDP, prethodno zalagao za generalno ukidanje te regulacije ili bar za što kraći rok zapošljavanja: "S mog gledišta je razumno da tražitelji azila i izbjeglice u Njemačkoj mogu raditi što je moguće prije. Što je moguće prije, s mog gledišta, znači brzo nakon što uđu u zemlju. Uvijek je bolje raditi nego dobivati naknadu”, smatra FDP-ov zastupnik u Bundestagu Hartfrid Wolf. I savezna ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser - Schnarrenberger, također iz redova FDP-a, zalaže se za brzo zapošljavanje tražitelja azila. -Budući da ovdje ionako borave godinama, njemačkom gospodarskom interesu odgovara da što prije nauče njemački i počnu raditi - izjavila je ministrica.

Stranka Zelenih traži dodatne olakšice

Prema sada postignutom dogovoru u Bruxellesu, države koje žele, mogu za zapošljavanje tražitelja azila uvesti i rok kraći od devet mjeseci. Međutim, zadržana je odredba prema kojoj prednost pri zapošljavanju imaju državljani Unijih zemalja. To je kritizirala stranka Zelenih: "Odlučujuće je da se kod skaćivanja roka za zapošljavanje ukine i pravo prvenstva prema kojem prednost kod zapošljavanja imaju građani Njemačke i Europske unije, jer to će dovesti do toga da izbjelice, ako i imaju pristup tržištu rada, na njemu ne mogu dobiti šansu za zapošljavanje”, upozorio je Volker Beck iz stranke Zelenih. Paritätische Wohlfahrtsverband je briselski dogovor oštro krizirao. Direktor te organizacije Ulrich Schneider ga je nazvao nedopečenim i zahtijevao da tražitelji azila najkasnije za tri mjeseca od podnošenja zahtjeva dobiju dozvolu rada. -Ljudima, koji mogu i hoće raditi, ne bi se to smjelo mjesecima onemogućavati - rekao je Schneider.

Premalo posla za tražitelje azila

Tvrdi stav Njemačke, kod kuće i u Bruxellesu, posljedica je njenog straha od velikog priliva izbjeglica, kažu politički promatrači. U Njemačkoj je 1995. azil zatražilo 130.000 ljudi. Priliv se otada značajno smanjio - trenutno ih u njoj živi 64.000, ali samo par tisuća ih radi i to - pretežito na nepuno radno vrijeme. Postupak rješavanja zahtjeva za azil u prosječno traje 12 mjeseci - upravo toliko dugo koliko se tražitelji azila ne smiju zaposliti. Savezna vlada bi skraćivanje roka za njihovo zapošljavanje trebala regulirati zakonom nakon što najesen briselski dogovor potvrde Vijeće ministara EU i Europski parlament.