Crnogorski jezik u crnogorskim školama

Sendung vom 29. Juli 2010

U novoj školskoj godini učenici će u Crnoj Gori pohađati nastavu na crnogorskom jeziku. Koji ima 32 slova. Tako je, uprkos oštrom protivljenju opozicije, odlučila crnogorska vladajuća koalicija. Da li će se Crnogorci priviknuti na "jezički pluralizam”?.

Na plaži u Budvi se ovih vrelih dana svi dobro razumiju.

Niko u Crnoj Gori nema dileme: ova je odluka politička i izazvaće nove podjele. One će postati vidljive već od 1. septembra, kada počinje nova školska godina. Dakle, dosadašnje imenovanje službenog jezika u obrazovanju kao "maternjeg", uskoro će se promijeniti. To je na tragu Ustava Crne Gore koji je usvojen prije tri godine, a u kojem se navodi da je crnogorski - službeni jezik. Tačno prije godinu dana je predstavljen prvi Pravopis crnogorskog jezika, a nedavno je Savjet za opšte obrazovanje usvojio prvu Gramatiku crnogorskog jezika, sa dvije nove grafeme. Književnik i član Crnogorskog PEN Centra Aleksandar Bečanović za WDR kaže da je zakonsko normiranje crnogorskog jezika i njegovo uvođenje u obrazovni sistem logičan slijed događaja od obnove nezavisnosti Crne Gore. Profesor književnosti Dejan Vučićević kaže za naš radio da je ova odluka crnogorskih vlasti nedovoljno promišljena. Kako navodi, "na mala vrata" se pokušava progurati rješenje koje ne podržava većina građana. "Ovo je pokušaj da se politički riješi jedno čisto lingvističko pitanje gdje, da su uslovi normalni, politici ne bi bilo mjesta, već bi o tome razmišljali i raspravljali, te konačnu odluku donijeli ljudi od struke, oni koji po vokaciji pripadaju toj struci. Nažalost, kad se politika počne miješati u sve, pa čak i u ova pitanja, onda dobijamo jedan takav proizvod kao što je ova odluka da se od iduće školske godine u crnogorskim školama koristi crnogorski jezik. Koristi se jedan jezik gdje nema nikakvih kodifikacija, koji nema ona osnovna obilježja koja krase jedan jezik, kakva su pitanja morfologije, fonetike i sintakse, gdje znači najjednostavnije gramatičko pitanje do dana današnjeg nije riješeno, dodaje Vučićević. No, Bečanović vjeruje da nema te opasnosti, baš kao ni opasnosti od arhaizacije crnogorskog jezika. "Pravila su arbitrarna i tokom vremena postaju naturalizovana. Ono što je meni važno jeste da se ovakvim rješenjem ne ugrožava pravo onih koji ne smatraju da je crnogorski jezik njihov maternji, da imaju pravo da govore i upotrebljavaju svoj jezik i tokom vremena ja mislim da će se svi naučiti da žive u "jezičkom pluralizmu".