Hrvatska i Slovenija: Kraj Šengena?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 26.10.2023. 25:01 Min.. Verfügbar bis 25.10.2024. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Hrvatska i Slovenija: Kraj Šengena?
Stand: 26.10.2023, 17:53 Uhr
Nenad Kreizer, Siniša Bogdanić, Amir Kamber
Nakon nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku ponovno se uvode kontrole granica unutar Šengena što je učinila i Slovenija na svojoj granici s Hrvatskom. Ima li razloga za zabrinutost ili se radi o širenju panike? Koliko je šengenski sustav još na snazi? Nenad Kreizer o svemu tome razgovara sa sigurnosnim stručnjakom s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mirkom Bilandžićem. Siniša Bogdanić pojašnjava zašto neki lokalni političari pozivaju građane da se organiziraju u paramilicijske snage.
Nova eksplozija nasilja na Bliskom istoku pogodila je naravno i zemlje Europe. Pored unutarnjopolitičkih podjela kada je u pitanju svrstavanje na izraelsku ili palestinsku stranu tu je i pitanje sigurnosti, s jedne strane od terorizma a s druge od napetosti koju bi sa sobom mogle donijeti povećan broj izbjeglica s Bliskog istoka.
Hrvatska je početkom ove godine ušla u šengenski prostor što je na unutarnjopolitičkom planu doživljeno kao veliki uspjeh. No nepunih deset mjeseci nakon uvođenja, susjedna Slovenija ponovno uvodi kontrole granica prema Hrvatskoj koje se tako našla u neobranom grožđu. S jedne strane je kretanje prema ostatku Europske unije ponovno otežano a s druge postoji velika šansa da mnoge izbjeglice koje su do sada prelazile neregistrirane kroz Hrvatsku ovdje i ostanu i zatraže azil. To bi, kako se moglo čuti u hrvatskim medijima proteklih dana, povećati unutarnje napetosti i povećati popularnost desnih populista.
Već sad, godinu dana uoči parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i izbora za Europski parlament neke populističke snage pokušavaju temu izbjeglica i ilegalne migracije iskoristiti u predizborne svrhe. S druge strane vlada veliko nezadovoljstvo što je šengenska granica ponovno ukinuta.
Koliko bi novonastala situacija na Bliskom istoku mogla imati po budućnost šengena i sigurnosnu situaciju u Hrvatskoj. O tome u ovom izdanju podcasta Cosmo bhs razgovaram s profesorom Mirkom Bilandžićem, sociologom i stručnjakom za krizne situacije. No prvo s našim zagrebačkim dopisnikom Sinišom Bogdanićem razgovaramo o aktualnim previranjima u Hrvatskoj zbog ponovnog podizanja granica.
Siniša, nakon početka rata Izraela i Hamasa, neregularni migranti u Hrvatskoj ponovno su glavna priča. Neki lokalni političari pozivaju građane da se organiziraju u neke paramilicijske snage kako bi čuvali hrvatsku granicu, koja je ujedno i granice Europske unije. O čemu se točno radi?
Prije svega treba znati da je Hrvatska pred superizbornom godinom i da na organiziranje paramilicije poziva gradonačelnik Sinja i Mostov saborski zastupnik Miro Bulj. Most je, trenutno, jedan od najvećih kritičara vladajućeg HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića (HDZ) te pretendira na to da će imati mandatara za sastavljanje iduće vlade. Naime, Bulj je pozvao da granicu preuzme vojska kako bi pomogla policiji, a najavio je i da će organizirati građane koji će, dok vojska ne preuzme, čuvati granicu s Bosnom i Hercegovinom. Čini se da je riječ o provokaciji, predizbornom zauzimanju nekog suverenističkog garda, budući da u Hrvatskoj nije dopušteno ovakvo samoorganiziranje. Valja reći da je zelena granica s BiH vrlo porozna i propusna za neregularne migrante koji nezakonito ulaze u Hrvatsku mimo graničnih prijelaza, no isto tako treba reći da se do sada nije pokazalo da su ti migranti koji prolaze hrvatskim selima i manjim mjestima predstavljali bilo kakvu opasnost za domaće stanovništvo. Njihov krajnji cilj je, ipak, Njemačka.
Nije to originalna ideja. Nekoliko dana ranije slično je učinio i nekadašnji premijer Slovenije, Janez Janša.
Slovenci su čak i 2015. godine, za vrijeme ogromnog migrantskog vala, imali problem s organiziranjem svojevrsne paramilicije koja je, čak i naoružana, obilazila granicu s Hrvatskom. Prije tri dana je Janša pozvao Slovence da se naoružaju, ali legalno. I tu je riječ o političkom sukobu, jer Janša tako kritizira aktualnog premijera Roberta Goloba koji ga je detronizirao na izborima. Janša spominje potencijalne terorističke napade te tvrdi da Golob nije u stanju zaštiti slovenske građane. Optužio je vladajuće da ''panično uvode još jednu kontrolu'' na granici sa susjedima, iako je Golob ''tvrdio da takva kontrola ne pomaže''. Naime, Slovenija je privremeno suspendirala Šengen, dok u Hrvatskoj oporba to tumači propašću Šengena i dokazom slabosti same Europske unije.
Zašto je do suspendiranja došlo i kako se ta suspenzija manifestira?
Zbog takozvane zapadnobalkanske rute za koju slovenski i talijanski ministar unutarnjih poslova smatraju da je put kroz koji radikalizirane osobe mogu ući i u Sloveniju i Italiju. Kako to izgleda u praksi? Slovenska policija podsjetila je putnike da se moraju pridržavati uvjeta prelaska granice na svakom graničnom prijelazu, izmijenjenog režima prometa, pridržavati se uputa policije i podvrgnuti se graničnoj kontroli. Prilikom prelaska granice dužni su pokazati važeću ispravu za prijelaz granice. "Privremeno ponovno uvođenje nadzora na granici će se provoditi koordinirano i u suradnji s policijama Italije, Hrvatske i Mađarske", stoji u priopćenju slovenskog MUP-a. Nakon procjene učinka znat će do kada će ovakav režim trajati.
Što o svemu kaže hrvatski premijer Andrej Plenković?
Ova situacija nije baš najbolja za njega u PR pogledu, budući da je ulazak Hrvatske u šengenski prostor nešto čime se redovito hvali kada nabraja svoje uspjehe u proteklih sedam godina. Premijer kaže da, citiram, situacija s terorističkim napadom Hamasa na Izrael također ima ozbiljne posljedice koje mogu rezultirati i novim valovima nezakonitih migracija. Dodaje da svaki sukob koji se generira u svijetu uvijek ima neke refleksije na migracijske tijekove. Kaže da se posljedice sukoba već osjećaju u cijeloj Europi i da su sve sigurnosne službe budne te da prate cijelu situaciju intenzivnije nego što je to uobičajeno. Posebno su budne hrvatske službe, kaže premijer i dodaje da u Hrvatskoj sigurno neće biti poziva i potrebe za građanskim naoružavanjem te da je sigurnost posao države, a ne stranaka i lokalnih političara.
Što o svemu kaže predsjednik Zoran Milanović?
I on je komentirao granične kontrole koje je uvela Slovenija a zbog neregularnih migranata koji dolaze iz Bosne i Hercegovine te Srbije, a kreću se Hrvatskom u smjeru Slovenije. Milanović kaže da je problem, nažalost u Bosni i Hercegovini. Dodaje da je to operativni problem. Citiram predsjednikovu izjavu: „Vjerujem da to nitko u BiH ne gleda s odobravanjem i mislim da je to problem viznog režima koji BiH ima s nekim državama, odnosno, nemaju s nekim državama. Tome se može stati na kraj. Ako žele biti dio društva Europske unije, u BiH moraju poštovati zajednička pravila.“ Milanović dodaje da očekuje da nešto po tom pitanju poduzmu Austrija i Njemačka, jer migranti uglavnom žele doći do sjevera, dok Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom samo prolaze.
Profesor Mirko Bilandžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu specijaliziran je za pitanja rata, sukoba i kriza. Profesore, vidimo jačanje desnice u čitavoj Europi i za sada u Hrvatskoj, koliko ja primjećujem, se to ne događa. Možda je samo pitanje dana, ali smatrate li da je to zaista velika opasnost po stabilnost.
- Europa je već pukla na nečemu što je, između ostalog, pretežito pitanje migracija, a to je Brexit. Ako uzmete analizu Brexita, to je bilo jedno od centralnih pitanja i sigurno je to utjecalo na Brexit, odnosno odluku o Brexitu, kakva god ona bila. Ono što sigurno vidimo je disfunkcionalnost institucija Europske unije ili nedostatne kapacitete kad su u pitanju ta kretanja. Ono što moramo znati da Europa je funkcionalna kad je u pitanju europska ekonomska zajednica. Kad je u pitanju Europska unija, jedinstvo politika ili jedinstvene politike, tu Europa ima problem funkcionalnosti ne samo u tom području. Europa je toga i svjesna, uzmite Strategiju globalne sigurnosti 2016. Europe, polazište te strategije. Ako se to pitanje ne riješi, dolazi u pitanje ne organizacijski aspekt Europske unije, već i smisao Europske unije, ideja Europske unije.
Naravno, cijeli projekt je projektiran za neke normalne krize, normalna stanja. Nema Schengena više izvorno, nema ga u postojećim uvjetima. U postojećim indikatorima projekcije sigurnosnih situacija ga nema. To znači da ćemo i dalje imati samo miks Schengena. On će ostati statutarno, on će ostati ne suspendiran, ali funkcionalnost će biti oscilirajuća i različita. Jer on, nema ni te kapacitete niti su interesi država članica identični. Niti imaju identične sposobnosti za apsorpciju svih tih kriznih stanja, a onda će uvijek doći sigurno do izražaja nacionalna sigurnost država članica a ne sigurnost Europske unije.
Kakvi signali dolaze iz Bosne i Hercegovine?
U ponedjeljak je u Hrvatskoj odjeknula vijest o tome da policija i pripadnici Obavještajno-sigurnosne agencije BiH provode veliku raciju u centru za smještaj ilegalnih migranata u okolici Sarajeva. Sama ta operacija bila je primarno usmjerena protiv mreže krijumčara ljudima. U policijskom priopćenju stoji kako je migrantski centar u mjestu Blažuj bio blokiran, a provedene su pretrage objekata te pretražene sve osobe koje se tamo nalaze. Cilj je, uz navedeno, bio pronaći osobe koje nezakonito borave u centru i pronaći nelegalno oružje, drogu i druge dokaze o počinjenim kaznenim djelima. Dogodila su se dva uhićenja zbog kaznenih djela, a još najmanje dvadesetak osoba bi trebalo biti protjerano iz Bosne i Hercegovine. To zapravo nema nikakvog većeg učinka za samu Hrvatsku i Sloveniju, osim što su možda profilirani ljudi koji se u tom kampu nalaze. No sasvim je jasno da će se neregulirane migracije nastaviti.
I za kraj, kakve su brojke? Postoje li neke statistike oko toga koliko je neregularnih migranata prošlo kroz Hrvatsku, koliko ih je vraćeno?
Policija uvijek vrlo šturo komunicira te podatke, no u rujnu je ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović iznio neke podatke. Ministar je potvrdio da su ove godine povećani pritisci ilegalnih migracija u čitavoj Europi i na svim pravcima. "Razmatramo kako rasteretiti policijske uprave centrima za registraciju migranata, kako bismo bili na usluzi građanima i jačali percepciju sigurnosti po kojoj je Hrvatska, ako govorimo o kopnenim rutama, pod najvećim pritiskom, a održava najveću razinu sigurnosti za građane", rekao je tom prilikom Božinović uz navođenje podatka da je ove godine za oko 170 posto povećan broj migranata, a do 700 posto broj zahtjeva za azil. Ono što također treba reći je da su organizacije za zaštitu ljudskih prava, kao i sami migranti, stvarno puno puta optuživali hrvatsku policiju za nehumano i nasilno postupanje prema neregularnim migrantima, ali i onima koji su željeli zakonski zatražiti azil u Republici Hrvatskoj.
Optika ministra Božinovića je, očekivano, dosta drugačija i on tvrdi da se Hrvatska zapravo bori protiv krijumčara ljudima. Kaže i da je Hrvatska najefikasnija EU članica po pitanju njihovog uhićenja. Po podacima koje je iznio, oko jedne trećine krijumčara koje uhite policije na razini EU, uhiti zapravo hrvatska policija. „Mi smo već možda i prešli tisuću uhićenja ove godine ili smo blizu, što govori o tome koliko smo aktivni“, pohvalio se ministar učinkom svojih ljudi.
