Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj taoci odnosa svojih država. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 19.07.2023. 20:04 Min.. Verfügbar bis 18.07.2024. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj taoci odnosa svojih država
Stand: 19.07.2023, 18:09 Uhr
Nenad Kreizer, Aleksandar Timofejev, Nada Pester
Odnosi dviju manjina godinama su u uzlaznoj putanji i u pravilu su bolji od odnosa na razini države. Da li je na vidiku otopljenje odnosa službenog Zagreba i Beograda? Jer svako zahlađenja tih političkih odnosa na svojoj koži najčešće osjete upravo manjine. U ekskluzivnom razgovoru Nenad Kreizer i Aleksandar Timofejev saznaju više od njihovih predstavnika. Tomislav Žigmanov i Milorad Pupovac ističu značaj dobre suradnje srpskih Hrvata i hrvatskih Srba kroz razne oblike pa i nogomet.
Ove godine službeni odnosi Hrvatske i Srbije doživjeli su, prema ocjenama analitičara, neku vrstu oporavka. Prvo su se početkom godine u Davosu susreli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i hrvatski premijer Andrej Plenković. Kasnije u travnju i lipnju su u kratkom razdoblju u direktnim susretima razgovarali premijer Plenković i predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić. Potonji susret krajem lipnja odvio se u znaku jačanja položaja hrvatske manjine u Hrvatskoj kada su Brnabić i Plenković u Subotici zajednički otvorili novo sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća: "Hrvatski dom - Matica" . Tom prilikom je premijerka Brnabić rekla kako su odnosi Hrvatske i Srbije dobri ali još uvijek opterećeni „teškim posljedicama zajedničke povijesti“ što, kako je dodala, često dovodi do zahlađenja odnosa što prvo na svojoj koži osjete pripadnici nacionalnih manjina.
No intenziviranje dijaloga između Beograda i Zagreba pozitivno utječe i na odnose dvije manjine, hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj. Ili, možda i obrnuto - da dvije manjine zapravo potiču bolje odnose političara. One su u Zagrebu početkom godine potpisale deklaraciju o zajedničkoj suradnji u kojoj je osuđen svaki oblik mržnje prema manjinama. U deklaraciji se i čelništva Srbije i Hrvatske pozivaju na rješavanje otvorenih pitanja i okrenu ne sukobima nego suradnji. Kakva je uloga manjina u poboljšavanju odnosa najvažnijih političkih čimbenika na jugoistoku Europe, Hrvatske i Srbije, o tomu danas razgovaramo s potpisnicima gore spomenute deklaracije, čelnikom hrvatske manjine u Srbiji Tomislavom Žigmanovom i Srba u Hrvatskoj Miloradom Pupovcem.
Zajednička fotografija fudbalskih reprezentacija Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije
S Tomislavom Žigmanovom je u Beogradu razgovarao kolega iz Beograda, Aleksandar Timofejev.
Saša, kako je protekao susret s Tomislavom Žigmanovom, on vjerojatno zbog svoje ministarske pozicije ima vrlo zgusnut program?
Da, videli smo se u zgradi Vlade, pošto je Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini istovremeno i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije. Pričali smo o položaju manjina u Srbiji generalno. Rekao mi je da je Srbija ratifikovala sve ključne medjunarodne konvencije o manjinama i da manjinska prava garantovana ustavom podrazumevaju srazmernu zastupljenost u javnim službama, očuvanje kulture, školovanje na jezicima manjina i ostala prava kao i u drugim evropskim državama. Kada su u pitanju razlike medju manjinama, beleže se razlike u broju pripadnika, disperziranosti gde žive, u Vojvodini tradicionalno imaju najbolji položaj jer tamo ima i najviše manjina, potom da li su manjina koja ima matičnu državu, da li su postojale kao manjine i za vreme Jugoslavije ili su takozvane „nove“ nacionalne manjine...
Svakako ne može se uniformisano govoriti o nacionalnim manjinama u Srbiji, a na moje pitanje kakav je položaj Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov mi je odgovorio: "To je nova nacionalna manjina u smislu da je nekada imala status konstitutivnog naroda. Raspadom bivše Jugoslavije taj status je izgubljen i tijekom 90-tih godina oni nisu imali reguliran pravni položaj. Tek donošenjem zakona iz 2002. godine stvorena je mogućnost da oni isto uđu u proces snažne institucionalne izgradnje i stvaranja pretpostavki da mogu ostvarivati svoja nacionalna prava u institucijama sistema i da budu finansirani od strane države. Hrvati su teritorijalno disperzirana zajednica koja je po broju četvrta u Autonomnoj pokrajini Vojvodini nakon većinskog srpskog naroda te mađarskih i slovačkih nacionalnih zajednica. To je zajednica koja je jedina u Vojvodini u ozbiljnijem obimu devedesetih godina bila objekt etnički motiviranog nasilja sa ubojstvima i sa ne pod slobodnom voljom odlazaka njenih pripadnika. U tom smislu u proteklih dvadesetak godina hrvatska zajednica je napravila iskorak kada je u pitanju institucionalni okvir, kada je u pitanju organiziranost u naseljenim mestima gde ih živi veći broj, kada su u pitanju ostvarivanja prava u području obrazovanja, informiranja, kulture i službene uporabe jezika i pisma i, naravno, kada je u pitanju politička reprezentacija."
Već smo rekli da su odnosi između hrvatske manjine u Srbiji i srpske u Hrvatskoj veoma dobri. Saša, šta ti je o tome rekao Tomislav Žigmanov?
Da, odnosi se razvijaju dugo i stalno imaju uzlaznu putanju. Puno se na tome radilo i radi se i dalje rekao mi je Žigmanov i naglasio: "Počelo je već koncem devedesetih godina kada su prvi puta uspostavljene komunikacije i linkovi prema političkim prvacima srpske zajednice. U međuvremenu smo razvijali i suradnju na područja obrazovanja i kulturne razmjene. Recimo da su se za sve priredbe hrvatske zajednice u republici Srbiji uvijek osiguravao nastup srpskog kulturnog društva iz Hrvatske, a da se na njihovim smotrama kulturnog stvaralaštva pojavljivalo hrvatsko društvo iz Vojvodine. To su bile vrlo snažne geste da bez obzira na okvire koji su postojali u međudržavnim odnosima a koji su bili dominantni u javnosti, da smo mi svjedočili naše istinski demokratsko opredjeljenje da bez obzira na razlike, bez obzira na neku vrstu različitih položaja, različitih perspektiva i različitih odnosa spram određenih pitanja, naša suradnja, međusobna komunikacija i zajednički nastupi ne bi smjeli biti dovedeni u pitanje. Sve je okončalo prošle godine kada je potpisan sporazum o trajnoj suradnji između Samostalne srpske demokratske stanke i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini što je zapravo bila kruna svih dosadašnjih naših napora i što za posljedicu ima da su naši susreti redoviti i da međusobna prožetost unutar određenih aktivnosti bude redovita. To se, naravno, izuzetno cijenilo u javnosti i na koncu kada su u pitanju ocjene predstavnika međunarodnih organizacija i drugih država."
Tomislav Žigmanov, predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije
Stiče se utisak da hrvatska i srpska manjina imaju bolje odnose i saradnju nego kad je o političarima iz matičnih država reč?
I ja imam takav utisak. Dok su odnosi među državama, da ih narodski nazovemo, toplo hladni – manjine stalno idu napred. O tome sam pitao i ministra Žigmanova, a on mi je rekao: “Naše poruke, naši suradnički inputi koje činimo daju uvek pozitivnu konotaciju u relaksiranju hrvatsko - srpskih odnosa. To je bilo naročito važno u situacijama napetosti, u situacijama kada nije bilo službene komunikacije i kada nije bilo dobrog govora između susjednih država. U tom smislu mi smo bili melem u tim međudržavnim, pa onda i u odnosima između Srba i Hrvata. Naravno nisu to razlozi zbog kojih mi surađujemo. Naša suradnja je vrlo čvrsto demokratsko utemeljeno opredjeljenje, suradnja u demokracijama bez obzira na razlike. U tom smislu mi imamo možda i neki relakirajući odnos da nemamo velike teme na našim krhkim plećima. Ali, s druge strane, to ne iskazuje da mi trebamo slijepo pratiti ono što se događa na međudržavnoj dinamici. Mi samim tim svjedočimo da smo autonomni politički i društveni subjekti. Demonstrirali smo to da se suradnja između dviju zajednica mora razumijevati onako kako i treba, a to je da je to područje društvene normalnosti. Ne treba zaboraviti da mi nismo bili u tome usamljeni. Čitav kompleks ekonomije dviju država surađuje besprijekorno. Postoje 3ili 4 regionalne sportske lige u kojima sudjeluju srpski i hrvatski klubovi. Postoji snažna dinamika u području kulturne razmjene. Odnosi između Hrvatske i Srbije su bili daleko više uznapredovali u pojedinim područjima društvenog života nego što je to bilo na državnom nivou. Vjerovatno je ta činjenica bilo razlogom da pitanja koja neposredno dotiču odnose između država i u državnoj su nadležnosti budu ponovno vraćena na tračnice razgovora, institucionalnog komuniciranja i stvaranja okvira da se ista pokušaju riješiti.
Zalaganje dveju manjina za unapređenje odnosa između matičnih država dalo je više konkretnih rezultata. Najnoviji je da su predstavnici obe manjinske zajednice na neki način učestvovali u organizaciji dva susreta premijera Hrvatske, Andreja Plenkovića, i premijerke Srbije, Ane Brnabić. Prvo u Zagrebu tokom Skupštine Srpskog narodnog vijeća kom je prisustvovala premijerka Srbije, a i nedavno u Subotici prilikom otvaranja Hrvatske kuće-Matice. Saša, šta ti je o tome rekao Tomislav Žigmanov?
U najkraćem, sve najlepše: „To je bilo i više nego dobro ne samo kad su u pitanju odnosi između dviju država nego se ponovo pokazalo da su predstavnici manjinskih zajednica bili ključni u povezivanju i stvaranju okvira za susret dvaju premijera. To nas ispunjava jer je snažna potvrda da je ispravno bilo naše višegodišnje nastojanje da se stvaranje okvira za suradnju i ispunjavanje brojnim sadržajima efektuira na ovako veleban način“.
I za kraj, kako običaj nalaže, sport. Nedavno je u okolini Vukovara organizovan fudbalski meč između reprezentacija manjina Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije. Rezultat je bio ponajmanje važan, važno je da je sve proteklo u veoma toploj i veseloj atmosferi. Saša, šta se još može reći o sportskim aktivnostima dveju manjina?
To je i za mene bila iznenađujuća informacija. Naime, Tomislav Žigmanov mi je ispričao kako to ne da nije bio jedini meč reprezentacija manjina već da se one zajedno i takmiče na evropskim prvenstvima unutar Federalne unije nacionalnih manjina. Prvo se organizovala hrvatska manjina, pa su pozvali Srbe da i oni naprave reprezentaciju i sad igraju kako međusobne prijateljske mečeve tako i sa reprezentacijama drugih evropskih nacionalnih manjina. A, kaže Žigmanov, kada se pojave na takmičenjima, izazivaju i čuđenje i simpatije: „Naše reprezentacije idu zajedno na ta europska prvenstva nacionalnih manjina. U istom autobusu, smješteni su u iste prostore u hostelima. Predrasude brojnih su još uvijek velike da smo mi unutar sebe antagonizirani sa vrlo čvrstim neprijateljskim sadržajima u odnosima. Kada se pojave izazivaju čuđenje i nevjericu da iz istog autobusa izlaze reprezentacije Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, da imaju zajedničke sadržaje u trenucima slobodnog vremena i u tom smislu to je isto jedna i više nego dobra priča. Ona ima i dalekosežne posljedice kada je u pitanju stvaranje međusobnih živih kontakata između mladih ljudi, između vođstva dviju nogometnih reprezentacija. Sada se recimo razgovara da Hrvati u Srbiji i Srbi iz Hrvatske budu domaćini sljedećeg nogometnog prvenstva europskih manjina, to jest da to bude međudržavno domaćinstvo. Hoće li u tome uspjeti ne znam, ali u svakom slučaju ta suradnja ima za posljedicu i tu vrstu snova.
Saša hvala ti na informacijama iz Beograda a sada, kao što smo najavili razgovaramo i s predstavnikom Srba u Hrvatskoj Miloradom Pupovcem koji je već godinama simbol borbe za prava najveće manjine u Hrvatskoj.
Predstavnik SDSS i sveučilišni profesor Milorad Pupovac
Gospodine Pupovac, kako biste trenutno ocijenili odnose Srbije i Hrvatske?
Odnosi su unaprijeđeni u proteklih pola godine sa nekoliko susreta na visokoj razini, na razini predsjednika vlade i na razini komisija koje se bave otvorenim pitanjima. Sada bi trebalo s jedne strane pojačati suradnju komisija na otvorenim pitanjima, a s druge strane bi trebalo raditi na tome da se ti odnosi na najvišem nivou nastave kao što su se razvijali u ovih pola godine.
Kada govorimo o odnosima na razini država to je jedno pitanje, a odnosi na razini manjina drugo. Kako biste njih ocijenili, opća je percepcija da su oni mnogo bolji?
Naši međusobni odnosi se razvijaju u smjeru višestruke suradnje: u kulturi, sportu, obrazovanju, medijima, zaštiti kulturne baštine i, moglo bi se reći, prekogranične suradnje kao našeg strateškog interesa ne samo u ovim pitanjima nego i u pitanjima koja bismo na neki način podijelili sa zemljama u kojima žive Hrvati i u kojima žive Srbi. Znači i sa Srbijom i sa Hrvatskom, a po mogućnosti i sa Evropskom unijom i Evropskom komisijom. Dakle, kako bismo dodali tome praktičnu dimenziju unapređenja položaja manjina kao način unapređenja odnosa između hrvatskog društva i srpskog društva, dakle Srbije i Hrvatske.
Možete li reći da su problemi ovih dviju zajednica slični?
Oni su različiti već prema posljedicama raspada zajedničke države, a opet su slični jer se odnosi između Hrvatske i Srbije nužno prelamaju preko leđa Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj. Ako su ti odnosi loši, onda se pogoršava i neka vrsta percepcije ili osjećaja ili stvarnoga položaja Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj.
Možete li usporediti politike prema manjinama u Srbiji i Hrvatskoj. U čemu je bitna razlika u prostupu i ima li je uopće?
Srbi u Hrvatskoj su najbrojnija manjina, Hrvati u Srbiji nisu. Tu su Bošnjaci, Mađari, Albanci, Romi... i tu je proces specifičan i drugačiji kada je posredi taj institucionalni okvir. Znači i u pogledu institucionalne predstavljenosti, statusa nacionalnih savjeta, negoli je to slučaj u Hrvatskoj. Ono što je važno je da se čuvaju prava tradicionalnih manjina i da se unapređuje položaj novih manjina na prostoru i Hrvatske i Srbije. A oko toga ima posla i na jednoj i na drugoj strani.
Odnosi srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji su napredniji nego što je to slučaj s odnosima na razini država. Obje zajednice se susreću sa sličnim problemima i nastoji ih rješavati uz međusobnu podršku. Nažalost se zahlađenje odnosa između državnih vrhova često odražava i na opći odnos prema zajednicama u pojedinim državama. Zatopljenje odnosa između Beograda i Zagreba u posljednje vrijeme se pozitivno odrazilo i na položaj manjina, kako srpske u Hrvatskoj, tako i hrvatske u Srbiji, rekli su za Cosmo predstavnici ovih naroda Tomislav Žigmanov i Milorad Pupovac.
