Jezična policija u Hrvatskoj?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 12.09.2023. 24:54 Min.. Verfügbar bis 11.09.2024. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Jezična policija u Hrvatskoj?
Stand: 12.09.2023, 17:29 Uhr
Nenad Kreizer, Petra Švarc, Amir Kamber
Hrvatska bi najesen trebala dobiti svoj prvi Zakon o hrvatskom jeziku. Njime se želi zaštititi i poticati razvoj hrvatskog jezika, ali i osigurati njegova sloboda. Jedni reagiraju pozitivno a drugi se pitaju - uvodi li Hrvatska jezičnu policiju? Petra Švarc analizira što ovaj zakon doista donosi. Nenad Kreizer u razgovoru s Edijem Matićem, predsjednikom Hrvatskog društva književnika i piscem iz Splita, pokušava doznati koliko je novi zakon potreban ili je sve to zapravo politička priča?
Kod mnogih tzv. malih naroda koji su dobar dio svoje povijesti proveli okruženi tzv. većim narodima čije države, kraljevine ili carstva su im nametali svoj jezik i kulturu, pitanje jezika se često povezuje s pitanjem opstanka jedne nacije. Tako je čini se i s hrvatskim jezikom koji još od Ilirskog preporoda i borba za nacionalni identitet u 19 stoljeću, igra važnu ulogu u borbi za vlastitu državu.
I Hrvatsko proljeće krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća je krenulo od pitanja položaja hrvatskog jezika u tadašnjoj Jugoslaviji. Uspostavljanjem vlastite države početkom devedesetih i ratom koji je uslijedio, pitanje jezika je u Hrvatskoj dobilo dodatnu političku težinu. Težilo se hrvatski očistiti od tuđica i posebno pojmova za koje se smatralo da su srbizmi. Iz tog razdoblja proizlazi i neki od nakaradnih jezičnih oblika. Povijesno otegotna okolnost je ta da se nešto slično pokušalo i nakon uspostavljanja fašističke NDH.
Nakon što je nekoliko godina vladao relativni mir, Hrvatska bi najesen trebala dobiti svoj prvi Zakon o hrvatskom jeziku. Njime se, kako ističu vladajući, želi zaštititi i poticati razvoj hrvatskog jezika, ali i osigurati njegova sloboda. Prijedlog Zakona ljetos je predstavljen javnosti, a zatim je uslijedilo javno savjetovanje koje je završilo prije desetak dana. U međuvremenu, stižu razne reakcije na sadržaj Zakona – od apsolutno podržavajućih pa do onih posve suprotnih, prema kojima se zapravo radi o uvođenju jezične policije. Je li ovaj zakon uopće potreban ili je sve to zapravo politička priča razgovaram u ovom izdanju podcasta Cosmo bhs s književnikom i predsjednikom Hrvatskog društva pisaca no prvo od kolegice Petre Švarc saznajemo o kakvom se zakonu zapravo radi i zašto je inicijativa za njegovo uvođenje pokrenuta upravo sada.
Stiže novi zakon o hrvatskom jeziku
Što ovaj zakon doista donosi, je li on uopće potreban ili je sve to zapravo politička priča, saznala je naša kolegica Petra Švarc.
Pozdrav, Petra, čini se da je novi Zakon o hrvatskom jeziku podigao dosta prašine, i to prije nego li je uopće usvojen?
U pravu si, za novi Zakon o hrvatskom jeziku postoji priličan interes javnosti. Tako da su sad Hrvati, osim što su nacija nogometnih trenera i epidemiologa, postali i nacija jezikoslovca. No, šalu na stranu, ono što ovdje treba reći jest da se o ovom zakonu u Hrvatskoj raspravlja već godinama – a sada, kada je njegov nacrt ugledao svjetlo dana, rasprava se dodatno intenzivirala. A kako su ljetos, prilikom njegova predstavljanja, rekli resorni ministri – znanosti i obrazovanja te kulture i medija, Zakon se predlaže „radi zaštite, poticanja razvoja i osiguravanja slobode hrvatskog jezika. Njime se želi urediti i službena te javna upotreba hrvatskog standardnog jezika“.
Kako se to misli postići?
Pa, primjerice, namjeravaju se angažirati lektori koji će ispravljati javnu upotrebu jezika – primjerice, objave na portalima, na billboarima. Osim toga, Vlada namjerava osnovati i Vijeće za hrvatski jezik kao koordinacijsko i savjetodavno tijelo, za koje još nije posve jasno što će raditi. Iako se ranije govorilo kako će zakon propisivati i kazne za 'krivu' upotrebu hrvatskog jezika, sada je izvjesno da neće. Ono što se mnogi pitaju jest – kakav je onda to zakon, jer ako postoje odredbe, a one se ne poštuju, za to moraju postojati i sankcije.
Iz toga proizlazi i logično pitanje čemu onda takav zakon…
E, sad tu kreću razne interpretacije – određeni dio javnosti smatra da je donošenje tog zakona zapravo političko pitanje jer se njime želi 'pročistiti' hrvatski jezik. Tu se prije svega misli na tzv. 'srbizme', odnosno riječi i termine za koje se tvrdi da su u hrvatski jezik došli iz srpskog. No, zajedno s njima, mogli bi nestati i svi germanizmi, talijanizmi i turcizmi. A upravo je hrvatski jezik poznat po svojim narječjima koja su prepuna upravo takvih pojmova. Pa se sada s pravom možemo zapitati što bi agramerski – dakle jezik starog Zagreba, bio bez germanizama? Fruštuka ili miščafla, recimo. Ili pak dalmatinski i istrijanski bez talijanizama? Bez pašte, padele ili pak škovacere. Nenade, prevedi! Tu su naravno i anglizmi kojih je svakim danom sve više i koji su naprosto nezaobilazni dio suvremenog života kojega jezik itekako prati. Zanimljivo je da novi zakon predlaže da sve javne obavijesti i reklame budu isključivo na hrvatskom jeziku, bez ijedne strane riječi. I konačno, kao jedan od argumenata navodi se i činjenica da svaka zemlja članica Europske unije ima zakon o jeziku pa je onda red da ga dobije i Hrvatska.
Zanimljiv je i tajming ove procedure – javna rasprava usred ljeta, u 'sezoni kiselih krastavaca'…
I to je zanimljiva dimenzija ove priče pa će jezikoslovci i kulturnjaci koji ne podupiru ovaj zakon reći kako je tu riječ o 'provlačenju ispod žita' jedne političke ideje koja tijekom vrelog kolovoza ipak prolazi nešto manje primjetno. Određeni dio kulturne scene upozorio je i na to da bismo se takvim zakonom zapravo zatvorili prema susjedima s kojima smo povezani na brojnim razinama.
Možeš li s nama podijeliti neke reakcije javnosti?
Reagiralo je Hrvatsko društvo pisaca koje je zatražilo povlačenje Prijedloga Zakona iz procedure, nazvavši ga nepotrebnim, čak i štetnim i ideološki obojenim. No, zanimljiva je i reakcija – zapravo mali aktivistički performans poznatog hrvatskog glumca Gorana Matovića, ujedno i ravnatelja Festivala Miroslav Krleža. On je nedavno, u centru Zagreba izašao na ulicu i na subotnjoj špici – najprometnijem dijelu subotnjeg prijepodneva kada gotovo cijeli grad izađe van i uživa u subotnjoj kavi te je naglas govorio stihove hrvatskih pjesnika – Ujevića, Matoša, Cesarića… Želio je tako tiho prosvjedovati. Međutim, jedna takva miroljubiva akcija prekinuta je i to od strane policije. Naime, u blizini mjesta gdje je Matović imao svoj performans, nalazi se taksi stajalište i taksisti su pozvali policiju jer ih je on – zamislite – ometao. A pritom se iz njihovih parkiranih automobila mogla čuti vrlo glasna glazba upitne kvalitete koju bi neki okarakterizirali kao 'cajke' To je jedna vrlo slikovita situacija koja odlično reflektira ovu cijelu priču.
Zanimljivo. Razgovarala si i s učiteljima, odnosno profesorima hrvatskog jezika. Što oni kažu?
Da, razgovarala sam s nekoliko profesora – osnovno- i srednjoškolskih i oni su složni oko toga kako bi ovakav zakon mogao pomoći u očuvanju jezičnog, kulturnog i nacionalnog identiteta države, naročito kada se suočava s pritiscima globalizacije i utjecajem anglizama u svakodnevnom govoru. U učionicama je u upotrebi hrvatski standardni jezik i profesori učenike uče njegovim normama i propisima. Smatraju kako zakon o jeziku sam po sebi nije nešto negativno, ali on ovisi o kontekstu, potrebama i vrijednostima društva. Jezik se, dakako, mora čuvati, ali mora i njegovati svoje bogatstvo i raznolikost. Osim toga, mora zadržati i kreativnost, ali važno je i kritički promišljati o slobodi izražavanja te pronaći ravnotežu u pristupu jezičnim pitanjima, kažu profesori.
Tko su autori ovog zakona i što oni kažu na sve?
Nacrt zakona izradila je Matica hrvatska, odnosno radna skupina na čelu s jezikoslovcem Mariom Grčevićem. Prema njegovim riječima, ovim se zakonom ne želi ništa nasilno i spektakularno mijenjati preko noći, već se njime želi dugoročno zaštititi pravo na vlastiti jezik. Naglasio je kako je riječ o suvremenom zakonu koji je napisan tako da poštuje lokalne hrvatske specifičnosti, njime se regulira službena i javna upotreba jezika, a predviđa se i institucionalna skrb za njegov razvoj.
Više o vječitoj borbi oko hrvatskog jezika poslušajte u podcastu.Tamo smo ugostili i Edija Matića, predsjednika Hrvatskog društva književnika i pisca iz Splita. Upravo je HDK zatražilo od Ministarstva obrazovanja i znanosti te od Ministarstva kulture i medija povlačenje Prijedloga Zakona iz procedure. Odgovorio nam je na pitanje što je po njima bila sporno, kako misle da će takav zakon utjecati na rad pisaca i zašto je pitanje jezika toliko osjetljivo u Hrvatskoj. Ostaje još samo da vidimo kako će Zakon proći u Saboru.
