Turizam u Crnoj Gori: Najbolja sezona ikad?

Stand: 23.08.2023, 17:56 Uhr

Nenad Kreizer, Vesna Rajković, Amir Kamber

Usprkos rekordnim brojkama Crna Gora ove godine strepi za ishod turističke sezone prije svega zbog izostanka gostiju iz Rusije. Kako su i jesu li turistički radnici uspjeli kompenzirati manjak turista iz Rusije i Ukrajine? Dolaze li unatoč astronomskim cijenama i domaći turisti? I hoće li na kraju sezona biti poput onih prije pandemije korona virusa? O tomu razgovaramo u ovom izdanju podcasta Cosmo bosanski/hrvatski/srpski između ostalog i s neovisnim turističkim analitičarem Petrom Golubovićem.

Crna Gora, slično kao i susjedna Hrvatska, oko četvrtine svog bruto nacionalnog dohotka ostvaruju prihodima od turizma, što je europski rekord. Stoga ni ne čudi da su mediji u ovim zemljama tijekom ljeta opsjednuti izvještajima o tome kakva je turistička sezona, koliko je ostvareno noćenja, koliki su prihodi što bi bilo krajnje neuobičajeno za medije na zapadu Europe. Jer o dobroj turističkoj sezoni, kako je to procijenila Njemačka državna agencija za trgovinu i investicije, ovisi i gospodarstvo Crne Gore.

Problem je u tome što je turizam vrlo osjetljiva privredna grana koja više nego ostali sektori reagira na anomalije na globalnom planu. To je najviše bilo vidljivo prije koju godinu kada je pandemija koronavirusa paralizirala cjelokupnu svjetsku turističku branšu što su na svojoj koži najviše osjetila zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na turizam poput Crne Gore.

Novi izazov je rat u Ukrajini i to posebice zato što je Crna Gora prije ovog događaja bilježila upravo najveći broj turista iz te regije, točnije iz Rusije koji više ne dolaze na plaže od Boke Kotorske do Ulcinja. Tomu treba pridodati i osjetni porast cijena koji je, slično kao i u susjednoj Hrvatskoj, otjerao dobar broj turista posebno domaćih.

Kolegica Vesna Rajković, koja se javlja iz Crne Gore objašnjava koliko je gostiju dosad došlo u Crnu Goru i koliko košta kava na plaži u Budvi.

Vesna, koliko gostiju boravi u Crnoj Gori i kakva je do sada bila sezona?

Crnogorski zvaničnici tvrde da će ovo biti do sada najbolja sezona, bolja od rekordne 2019. pa ipak jasno je već sada da se njihove procjene neće ostvariti.

Prema preliminarnim podacima lokalnih turističkih organizacija u državi boravi oko 179.000 turista. To je, kako tvrde u Nacionalnoj turističkoj organizaciji, ostvarenje od 90 odsto u poređenju sa 2019. godinom. Najviše turista dolazi iz Rusije, Srbije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Francuske, Turske i Velike Britanije.

Zvanična statistika o broju turista medjutim ne odražava pravo stanje jer je problem prijavljivanja gostiju, odnosno veliki broj njih nije prijavljen. Taj problem Crna Gora još nije riješila, za razliku od susjedne Hrvatske.

Šta kažu turistički radnici?

Turistički radnici tvrde da je predsezona podbacila te da su gužve na Crnogorskom primorju krenule tek oko 20. jula. Kažu da nemaju ni dobre najave za postsezonu. Hoteli su uglavnom popunjeni, ali ne i privatni smještaj.

Gužve u saobraćaju na najprometnijim putnim pravcima pokazuju da je glavna turistička sezona ovih dana na vrhuncu, ali I hronični problem – loše saobraćajne infrastrukture pa se dešava da se dvadesetak kilometara prelazi satima.

Šta kažu brojke, koliko se prihodovalo?

Prema zvaničnim podacima prihodi od turizma u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 453 miliona eura, što je 90 odsto više u odnosu na lani i čak 78 odsto više nego rekordne 2019. Međutim i sam predsjednik države Jakov Milatović, ekonomista po struci i bivši ministar ekonomskog razvoja je kazao da treba te podatke uzeti sa rezervom zbog visoke inflacije i velikog broja Rusa I Ukrajinaca koji privremeno borave u Crnoj Gori.

Koji su najveći problemi sa kojima se suočava turizam u Crnoj Gori?

To je svakako nedostatak gostiju iz Ukrajine i Rusije koji su ranijih godina činili četvrtinu ukupnog broja turista. Ukrajinci ove godine uglavnom dolaze kao izbjeglice bježeći od rata dok je manje gostiju iz Rusije jer se Crna Gora usaglasila za zapadnim sankcijama, pa nema više direktnih letova iz Moskve i Sankt Peterburga. Prije rata u Ukrajini bilo je do pet letova dnevno za i iz Moskve.

Problem je i saobraćajna povezanost. Lou kost kompanije poput Vizera, ili Rajanera koje lete za Podgoricu svako malo otkazuju letove. Sa druge strane, nova crnogorska nacionalna aviokompanija “Air Montenegro” nema velik izbor destinacija na kojima operira.

Još jedan veliki problem su cijene na crnogorskom primorju.

Kakve su cijene?

Mnogo ugostitelja je ove godine, bez dodatnog sadržaja i ponude ili poboljšanja kvaliteta, povećalo cijene. Tako su privatni smještaj, hrana, piće i plažni mobilijar u gotovo svim turističkim mjestima u odnosu na prethodne godine u prosjeku skuplji do 30 odsto.

Parče pice je oko 3, 5 eura u restoranu do 14 eura, palačinka od tri do pet eura, zavisi od mjesta i veličine, hladna kafa oko 3, 5 eura a  ukoliko želite morske specijalitete, riblja čorba je u prosjeku najmanje 4 eura, špageti s plodovima mora od 12 eura, lignje od 20 eura, orada sa dalmatinskim varivom  od 25 eura pa naviše.

Dakle, u prosječnom restoranu dvoje mogu ručati za oko 50-ak eura.

U luksuznijim restoranima cijene su paprene. Mediji su tako objavili račun jednog turiste koji je ručak za četiri osobe platio čak 250 eura. U luksuznijim restoranima čorba je i do 15 eura.

Komplet ležaljki sa suncobranom u prosjeku se naplaćuje se od 15 do 30 eura, na nekim plažama značajno skuplje.

Cijene su visoke i u marketima, u Kotoru posebno gdje kilogram sira košta od 13 eura, litar maslinovog ulja dostiže i 22 eura.

Šta kažu vlasnici, zašto su toliko podigli cijene?

Tvrde da su poskupljenja  prouzrokovana platama radnika koje su ove godine znatno veće, da je plata sobarice na moru 1.000 eura, konobar traži 1.200 eura, kuvar 2.500 eura. Crna Gora ima problem sa domaćom radnom snagom i problem je što nema ni takozvanog stalnog sezonskog radnika, koji bi makar ublažio taj problem, već su poslodavci primorani da svake godine traže nove radnike i to uglavnom iz Srbije i Bosne i Hercegovine. U Crnoj Gori je inače prosječna plata oko 780 eura I to nakon reforme kojom je ukinuto obavezno zdravstveno osiguranje.  Jedan od razloga je, tvrde, i poskupljenje hrane.

Predsjednik Milatović kaže da zvanične podatke treba uzeti sa rezervom zbog visoke inflacije i velikog broja Rusa I Ukrajinaca koji privremeno borave u Crnoj Gori. Koliko ih boravi?

U Crnoj Gori ukupno boravi  preko 90.000 stranaca, što je 15 odsto u odnosu na broj stanovnika, no nezvanično se procjenjuje da je još bar upola toliko koji čekaju na rješavanje svog statusa.

Najviše je registrovanih Rusa – nešto više od 25.000, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova od sredine avgusta. Državljana Turske je oko 8,5 hiljada i na trećem su mjestu, iza Rusa i Srba.

Samo u 2023. godini su Turci registrovali skoro hiljadu i po novih preduzeća u Crnoj Gori, i po tome su na drugom mjestu, iza Rusa kojih je trostruko više.

Rusi su sa 52 miliona eura prvi na listi stranih direktnih investicija. Međutim, polovina tih investicija je kupovina nekretnina, kojih ruski državljani imaju preko 19.000, uglavnom na Crnogorskom primorju.

Nijemci su primjera radi uložili 28 miliona eura I sve ih je više u Crnoj Gori.

Šta je sa njemačkim turistima?

Hotelijeri ističu da je glavni razlog što nema više njemačkih turista upravo loša avio povezanost. Crna Gora ove godine ima samo 13 letova nedjeljno iz Njemačke. 

Govorili ste o velikom Rusa i Ukrajinaca koji privremeno borave u Crnoj Gori. Kako se rat u Ukrajini odražava na njihov boravak u Crnoj Gori?

Većina Rusa u Crnoj Gori traži boravak na godinu dana, kažu u agencijama, a da bi ga dobili najčešće osnivaju firme. Kažu da oni za to imaju tri mogućnosti – da taj status dobiju na osnovu osnivanja firme ili zaposlenja, spajanja porodice, te vlasništva nekretnine.

Ukrajinci pak ovdje borave najčešće na osnovu odluke Vlade o privremenoj zaštiti koji im omogućava da lakše do legalnog boravka. To je isti princip kao u zemljama EU.

Nadležni su nekoliko puta upozorili da veliki broj izbjeglica znači i veći bezbjedonosni rizik.

Medjutim, Rusi i Ukrajinci u Crnoj Gori žive u miru, nije bilo konflikata, izuzimajući par incidenata kao kada je bio otkazan nastup jednog ukrajinskog benda nakon protesta dijela gradjana koji su uzvikivali “Srbi i Rusi braća zauvjek”.  Sa druge strane, bilo je primjera i da su Rusi i Ukrajinci zajedno protestovali protiv ruske agresije na Ukrajinu.

Gdje najviše borave i kako utiču na život lokalnog stanovništva?

Najviše ih je u Budvi, Baru, Kotoru i Tivtu, dakle na Crnogorskom primorju. Cijene kvadrata za kupovinu stanova i kuća drastično su skočile. Tamo gdje je kvadrat bio 1.700, sad je oko 2.400, a negdje i više. Ukrajinci rijetko kupuju nekretnine, uglavnom iznajmljuju stanove i kuće na godinu dana, tako da je značajno poskupilo iznajmljivanje nekretnina. Najviše rade u IT industriji. Kako ima i sve više Turaka u Crnoj Gori se u posljednje vrijeme otvaraju specijalizovani marketi sa ruskom i turskom robom kao i restorani. Problem je što su crnogorski primorski gradovi mali sa ograničenom infrastrukture, pa brzo i veliko povećanje stanovnika dovodi u pitanje održivost turizma, od kojeg primorje živi.

Hvala Vesna. Dakle možemo zaključiti da Crna Gora ostvaruje dobre rezultate u turizmu unatoč strahovanjima da bi prihodi zbog rata u Ukrajini i izostanka ruskih turista mogli pasti. No potrošnja, posebice u izvanpansionskoj ponudi, dakle u ugostiteljskim objektima, je u padu zbog visokih cijena koje su, kao i u susjednoj Hrvatskoj, osjetno više nego prošle godine. Tomu treba pridodati i strukturne probleme kao što je loša prometna povezanost ali i sve veću konkurenciju južnog susjeda Albanije.