Nakon izbora period političke nestabilnosti u Crnoj Gori. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 12.06.2023. 27:34 Min.. Verfügbar bis 11.06.2024. COSMO. Von Boris Rabrenovic.
Nakon izbora period političke nestabilnosti u Crnoj Gori
Stand: 12.06.2023, 17:46 Uhr
Boris Rabrenović, Vesna Rajković, Nada Pester
U Crnoj Gori su u nedelju, 11. juna održani prevremeni parlamentarni izbori. Ko može biti zadovoljan ishodom ovih izbora? Kakva je bila izlaznost? Ko bi mogao da formira novu vladu? Koliko su ozbiljni navodi o sukobu unutar Pokreta Evropa sad između lidera tok pokreta Milojka Spajića i predsednika Crne Gore Jakova Milatovića? O svemu tome razgovaram sa našom dopisnicom iz Podgorice Vesnom Rajković i politikologom Markom Savićem sa Fakulteta političkih nauka u Podgorici.
Vanparlamentrani populistički Pokret ,,Evropa sad“, koji je predvodio bivši ministar finansija Milojko Spajić, osvojio je najviše glasova na prevremenim parlamentarnim izborima, oko 26 odsto, ali manje nego što su im predvidjale predizborne ankete i nedovoljno da sami formiraju vlast. Formiranje Vlade je neizvesno.
Iz Podgorice, Vesna Rajković.
Vesna, kakvi su rezultati prevremenih parlamentarnih izbora?
Vanparlamentarni populistički Pokret ,,Evropa sad“, koji je predvodio bivši ministar finansija Milojko Spajić, osvojio je najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima, oko 26 odsto, ali manje nego što su im predvidjale predizborne ankete i nedovoljno da sami formiraju vlast. To je lista na kojoj su predstavnici i nekoliko manjih stranaka.
Odmah za njima je koalicija okupljena oko Demokratske partije socijalista (DPS) koju je nakon povlačenja višedecenijskoj neprikosnovenog lidera Mila Đukanovića koji je izgubio predsjedničke izbore, predvodio 36-togodišnji Danijel Živković. Oni su osvojili oko 24 odsto glasova birača.
I na toj listi ima nekoliko manjih stranaka, tradicionalnih partnera DPS-a?
Zato je pojedinačno, po sadašnjih projekcijama, DPS osvojila najviše mandata u parlamentu.
Prosrpska koalicija sastavljena od nekih članova bivšeg Demokratskog fronta koju je predvodio Milan Knežević je osvojila oko 15 odsto glasova a koalicija Demokratske Crne Gore i URA premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića na čijem je čelu bio bivši predsjednik parlamenta Aleksa Bečić oko 12 odsto.
Nikad veću podršku glasača ostvarila je manjinska Bošnjačka stranka, oko sedam odsto, a manjinske stranke će u parlamentu imati deset od ukupno 81 poslanika.
Pojedine stranke se bore za census i u tom smislu treba sačekati još konačne rezultate Državne izbore komisije.
U našem podcastu razgovarali smo i sa politikologom Markom Savićem sa Fakulteta političkih nauka u Podgorici, poslušajte ceo razgovor, a evo šta nam je, između ostalog, rekao.
- Ne očekuje nas brzo formiranje vlade i ne očekuje nas stabilna vlada, tako da je izvjesno očekivati da će i uz moguća pretumbavanja koja smo imali prilike da vidimo u prethodnom periodu, Crnogorci i Crnogorke vrlo brzo opet izaći na izbore.
- Ulazimo ili bolje reći nastavljamo period političke nestabilnosti. Previše je pitanja, a malo odgovora.
Ovi izbori su pokazali i da su stranke pobednice izbora 2020. godine značajno povećele broj mandata?
Da. Pokret ,,Evropa sad“ ( PES) tada nije postojao kao Pokret ali su njegovi čelnici Spajić i sadašnji predsjednik države I potpredsjednik Pokreta Jakov Milatović bili ministri u Vladi Zdravka Krivokapića, prvoj koja je formirana nakon izbora 2020. i koja je bila pod velikim uticajem Srpske pravoslavne crkve (SPC). Oni su upravo zahvaljujući kontroverznom ekonomskom program na osnovu koga su povećane plate stekli ogromnu popularnost koja im je kasnije donijela mjesto gradonačelanika Podgorice i omogućila Milatoviću da pobijedi Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima.
Milojko Spajić, kandidat za mandatara Pokreta Evropa sad
Krivokapić, iako se zvanično povukao iz politike, podržao je Spajića i sinoć je bio u izbornom štabu.
A kakvu je ulogu na ovim izborima imala SPC ?
Važno je da napomenem da na ovim izborima SPC nije imala snažnu ulogu, prvi put od litija koje je organizovala krajem 2019 godine.
Kakva je bila izlaznost na izborima?
Prema projekcijama nevladinih organizacija na izborima je izašlo oko 57 odsto gradjana, što je najmanje od uvodjenja višestranačja u Crnoj Gori. U Crnoj Gori su do sada gradjani masovno izlazili na izbore i ovo je prvi ovakav odgovor birača – koji su imali u ponudi čak 15 lista i koalicija. To se objašnjava ogromnom zasićenosšu birača od izbora, podsjetiću da su samo prije dva mjeseca održani predsjednički izbori.
Da dodam i da je izborni dana bio jedan od najmirnijih u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa.
Ko može biti zadovoljan ishodom ovih izbora?
Iako su im istraživanja javnog mnjenja predviđala mnogo veći stepen podrške, u Pokretu Evropa sad nijesu krili zadovoljstvo što će imati priliku za sastav nove crnogorske vlade. Taj Pokret da podsjetim je nastao prije samo godinu dana već ima gradonačelanika Podgorice a njihov potpredsjednik Jakov Milatović je predsjednik Crne Gore.
Predsednik Crne Gore Jakov Milatović i njegova supruga Milena dolaze na glasačko mesto
DPS je ovim izborima zaustavila trend pada od kada je na parlamentranim izborima 2020. nakon tri decenije otišla u opoziciju, posebno nakon rizika koji je podrazumijevao povlačenje Mila Đukanovića prije dva mjeseca i podmadjivanja liste koju čine uglavnom mladi kadrovi. Nakon ovih izbora DPS ostaje pojedinačno najača stranka u parlamentu.
Mediji mjesecima pišu o sukobu unutar PES-a izmedju Spajića i MIlatovića? Koliko su ti navodi ozbiljni?
Mediji već mesecima pišu o dvije struje unutar tog saveza koje sa jedne strane predvodi Spajić a sa druge Milatovića, ali i da Spajić ima kontrolu nad strankom, bez obzira što je Milatović ostvario istorijski rezultat na predsjedničkim izborima kada je osvojio 60 odsto glasova, odnosno 230.000, što je najveća podrška koju je neko dobio u novijoj crnogorskoj istoriji.
Njih dvojica imaju različite stavove po pitanju Otvorenog Balkana – Spajić smatra da Crna Gora ne treba da bude dio tog saveza čiju okosnicu čine Srbija i Albanija, dok Milatović u javnim nastupima ističe da je otvoren za tu ideju. I jedan i drugi se zalažu za ulazak Crne Gore u EU, podržavaju članstvo u NATO i ne ostavljaju mogućnost da Crna Gora povuče priznanje Kosova. Milatović ipak važi u dijelu javnosti kao blizak prosrpskim strankama a na oštru kritiku je naišla njegova izjava da će se “odgovorno odnijeti” prema inicijativi jedne od poslanica DF-a da treba mijenjati državne simbole u Crnoj Gori. Dio prosrpskih političkih stranaka ne priznaje državne simbole koji su usvojeni i potvrđeni Ustavom nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore 2006. Oni godinama traže uvođenje trobojke kao narodne zastave a nerijetko sjede tokom intoniranja himne.
Kakva je bila kampanja, šta je bilo u fokusu?
Afera o navodnoj povezanosti lidera PES-a Milojka Spajića sa "kraljem kriptovaluta" De Kvonom, pritvorenim u Crnoj Gori, otvorena prije par dana prekinula je nikad mirniju kampanju koja se temeljila na populističkim obećanjima o ekonomskom blagostanju, bez odgovora odakle novac.
Tako se posljednjih dana predizborna kampanja svodila na medjusobne optužbe izmedju Spajića i premijera u tehničkom mandate Dritana Abazovića oko toga da li je kampanja PES-a finansirana nelegalnim novcem uhapšenog kralja kriptovaluta.
Do otvaranja te afere u samom finišu kampanje, glavne teme su bile ekonomsko blagostanje koje obećavaju sve partije koje su vanrednim parlamentranim izborima. Te teme su zamijenile identitetske teme koje su decenijama bile glavne uoči izbora i koje su dijelile crnogorsku javnost.
Povećanja plata, penzija, socijalnih davanja, povoljna kupovina stanova, besplatni vrtići, da neće biti nezaposlenih, davanje subvencija za kupovinu električnih automobile, obećavale su sve političke stranke . U tome je prednjačio PES , koji je nakon odličnih rezultata na lokalnim i posebno predsjedničkim izborima i drugima strankama nametnuo ekonomske teme kao ključne.
Šta se očekuje od formiranja nove Vlade?
Sve stranke koje su prešle cencus su sinoć istakle da bez njih nema formiranja stabilne vlade.
Iako Spajić sinoć nije otkrivao karte, jasno je da će pregovori o formiranju vlade biti krajnje neizvjesni. On je isključio DPS i Uru kao moguće koalicione partnere, ali I istakao daa ima velike reserve prema prosrpskoj koaliciji koji predvodi Knežević.
PES je i u kampanji isticao da neće sa DPS-om a Spajić je i sinoć u obraćanju nakon proglašenja izbora to ponovio. On je sinoć kazao da neće ni sa URA premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, kojeg optužuje za otvaranje afere De Kvon.
Milo Đukanović na glasačkom mestu
On se posljednjih dana nalazi u centru afere oko navodne povezanosti sa uhapšenim južnokorejskim državljaninom Do Kvonom, osumnjičenim za pronevjeru desetina milijardi dolara trgovinom kriptovalutama. Do Kvon je uhapšen 23. marta na aerodromu u Podgorici, pri pokušaju da napusti zemlju letom za Dubai. Uhapšen je po potjernici Južne Koreje, potražuju i SAD I Singapur. On je u zatvoru kod Podgorice , a nastavak suđenja je zakazan za 16.juni.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović tvrdi da postoji mogućnost da je kampanja Pokreta Evropa sad finansirana novcem od kriptovaluta, ali Spajić takve optužbe negira.
Iako su parlamentarni izbori završeni, možda će na ishod postizbornih pregovora odlučujuće uticati – Specijalno državno tužilaštvo, koje se do izbora nije oglašavalo i upravo epilog afere ,,Do Kvon“.
