Vanredni izbori u Crnoj Gori u nedjelju
Stand: 09.06.2023, 13:59 Uhr
Vesna Rajković
Izborna tišina uoči vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori zakazanih za 11.jun počinje večeras (9. jun) u ponoć a snage će odmjeriti 15 partija i koalicija. Izbori se održavaju nakon što je u avgustu 2022. podršku u parlamentu izgubila manjinska vlada premijera Dritana Abazovića kojoj je podršku uskratila Demokratska partija socijalista (DPS) zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom kojim su, kako smatraju, izdati nacionalni interesi Crne Gore.
Abazovićeva Vlada je, medjutim, uspijevala da ostane u takozvanom tehničkom mandatu i da vrši vlast jer nije u parlamentu bilo većine za formiranje nove vlade.
Pred predaju izbornih lista za parlamentarne izbore lideri i funkconeri svih opozicionih partija su se povukli sa čelnih pozicija, a partije parlamentarne većine su raskinule dosadašnje političke saveze i formirali nove.
Dugogodišnji neprikosnoveni lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović se povukao sa mjesta predsjednika stranke, nakon ubjedljivog poraza na predsjedničkim izborima od Jakova Milatovića, potpredsjednika vanparlamentarnog Pokreta Evropa sad. Nakon toga su ostavke podnijeli i lideri ostalih opozicionih stranaka.
Po svim istraživanjima javnog mnjenja, populistički Pokret Evropa sad bi trebalo da bude okosnica buduće vlade poslije nedjeljnih izbora, a lider Milojko Spajić slovi za budućeg premijera.
On se posljednjih dana nalazi u centru afere oko navodne povezanosti sa uhapšenim južnokorejskim državljaninom Do Kvonom, osumnjičenim za pronevjeru desetina milijardi dolara trgovinom kriptovalutama. Do Kvon je uhapšen 23. marta na aerodromu u Podgorici, pri pokušaju da napusti zemlju letom za Dubai. Uhapšen je po potjernici Južne Koreje koja ga sumnjiči za pronevjeru više od 40 milijardi dolara trgovinom kripto valuta. Južna Koreja je tražila njegovo izručenje, ali se Do Kvonu u Crnoj Gori sudi zbog falsifikovanja pasoša. Njega potražuju i SAD I Singapur. On je u zatvoru kod Podgorice , a nastavak suđenja je zakazan za 16.juni.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović tvrdi da postoji mogućnost da je kampanja Pokreta Evropa sad finansirana novcem od kriptovaluta, ali Spajić takve optužbe negira.
Ovo nije prva afera vezana sa Spajića, koji u Crnoj Gori uživa veliku popularnost. On je ušao u predsjedničku trku ali se ispostavilo da ima dvojno državljanstvo, što crnogorski zakon ne dozvoljava, pa ga je zamijenio Jakov Milatović, potpredsjednik PES-a koji je ubedljivo pobijedio višedecenijskog lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Pitanje njegovog državljanstva, međutim, u ovoj kampanji niko ne pominje, iako postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva po sili zakona nije završen.
Pokretu Evropa sad veliku popularnost je donijela kontroverzna ekonomska reforma dok su bili ministri u Vladi Zdravka Krivokapića, prvoj nakon izbora 2020. kada je nakon trideset godina sa vlasti otišla DPS. Oni su najzaslužniji za povećanje minimalne i prosječne plate u Crnoj Gori u okviru reforme po kojoj su i dali ime pokretu. Reforma je podrazumijevala ukidanje obaveznog zdravstvenog osiguranja, što je dio stručne javnosti oštro kritikovao.
Nakon toga su ostvarili dobar rezultat na lokalnim izborima a njihov kandidat Milatović je pobijedio Đukanovića na predsjedničkim izborima.
Upravo Pokret Evropa sad, koji u ovoj kampanji obećava još veća povećanja plata i penzija, ali i radni dan od sedam sati je uspio da drugim strankama nametne da ključna tema ovih izbora bude ekonomsko blagostanje za razliku od identitetskih tema koje su bile dominatne i koje su duboko dijelile Crnu Goru.
Međutim, Evropa sad nema odgovore odakle im novac za finansiranje.
I ostali učesnici izborne trke obećavaju ekonomski procvat.
Koalicija Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD), Liberalne partije (LP) i Demokratske unije Albanaca (DUA) tako obećava investicioni ciklus koji može da dovede "do 50 procenata povećanja bruto zarade građana, koja bi bila održiva", povećanje penzija, socijalne stanove, ali kako navode ne na osnovu zaduženja.
Listu predvodi mladi Danijel Živković, koji je zamijenio Mila Đukanovića na čelu DPS-a, a na njihovoj listi nema "starih" kadrova i funkcionera koji su u dijelu javnosti prepoznati kao kontroverzni. Promjene su uslijedile nakon povlačenja Đukanovića.
Ekonomska obećanja o povećanju plata i penzija imaju i članice doskorašnjeg Demokratskog fronta. Oni ,medjutim, šalju i političke poruke, uglavnom da će poništiti priznanje nezavisnosti Kosova i raditi na promjeni crnogorskih državnih simbola. Time se obraćaju tvrdom prosrpskom biračkom tijelu i pokušavaju da vrate priču na njima dobro poznat politički teren identiteteskih podjela.
Demokratski front (DF) koji je bio najbrojnija koalicija parlamentarne većine, koja je avgusta 2020, sa Demokratama i Građanskim pokretom URA, smijenila, nakon tri decenije s vlasti DPS Mila Đukanovića, je odlučio da ne nastupa zajedno. Sa njima u koaliciji ne nastupa Pokret za promene Nebojše Medojevića, koji se odlučio za samostalan nastup i iznosi niz teških optužbi na račun Spajića o navodnim njegovim vezama sa kriminalnim klanovima, što Spajić negira.
Demokratska Crna Gora i Građanski pokret URA nastupaju zajedno, iako su mjesecima ranije razmenjivale oštre optužbe i Demokrate organizovale proteste protiv vlade Dritana Abazovića.
Nosilac liste je lider Demokrata Aleksa Bečić, a na listi je premijer u tehničkom mandatu Abazović. I oni obećavaju ekonomski procvat a URA koja čini okosnicu sadašnje Vlada navodi da su javne finansije dobre i da nema mjesta priči o navodnom banktotu.
Civilni sektor optužuje Abazovića i URA za zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe i za ogromna partijska zapošljavanja uoči izbora.
Na izborima nastupa i nekoliko novih partija za koje nije izvjesno da će proći census kao i manjinske stranke.
Analitičari očekuju da na ovim izborima neće biti veliki odziv birača, jer se osjeća zamor tim prije što su predsjednički izbori održani samo prije dva mjeseca. Ne očekuje se da će dijaspora doći na glasanje u većem broju, kao što je bio slučaj na predsjedničkim izborima kada su uglavnom podržali Đukanovića.
Po zakonu, dijaspora glasa u Crnoj Gori i nema mogućnost glasanja u diplomatsko konzularnim predstavništvima u inostranstvu.
