Bosna i Hercegovina u stanju stalne političke krize. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 04.09.2023. 26:07 Min.. Verfügbar bis 03.09.2024. COSMO. Von Boris Rabrenovic.
Bosna i Hercegovina u stanju stalne političke krize
Stand: 04.09.2023, 17:16 Uhr
Boris Rabrenović, Dragan Maksimović, Nada Pester
Blokade, parole, demonstracije, privredni zastoj... Iako je BiH u stanju stalne političke krize već 30 godina, sada je još eskalirala. Izazvala je blokadu državnih institucija ali i zaustavila napredak u reformama. Potezi Republike Srpske doveli su i do velike privredne krize. Boris Rabrenović i Dragan Maksimović o odluci Nemačke da prekine finansiranje razvojnih projekata u RS, saradnji sa Srbijom, Mađarskom i Turskom. Kako izaći iz začaranog kruga govori nam i ekonomistkinja Svetlana Cenić.
U ovom izdanju podkasta bavimo se produbljivanjem političko-ekonomske krize u Republici Srpskoj. Nemačka vlada je odlučila da prekine finansiranje četiri razvojna projekta na teritoriji Republike Srpske. Koliko su ti projekti važni? Ima li Banjaluka u ovom trenutku prostora za izbor investitora ili finansijskog spasioca? Koliko je saradnja sa Mađarskom realna? Kakvi su interesi Turske? Zašto je kriza sve dublja prenosi nam kolega Dragan Maksimovic.
Poziv na proteste na reklamnom panou u Banja Luci
Sve je počelo odlukom Ustavnog suda BiH s početka 2020. godine, kojom je imovina, uključujući i onu na teritoriji Republike Srpske kao što su zemljište, šume, vode, pripala državi kao jedinom nasledniku. Nakon te odluke Ustavnog suda protiv Milorada Dodika Tužilaštvo BiH je početkom avgusta ove godine podiglo optužnicu, a narod izašao na entitetsku liniju da ga brani. Kako je do svega toga došlo i kakva je trenutna situacija, pitamo našeg kolegu Dragana Maksimovića, koji je u Banjaluci.
Dragane, prilično zamršena situacija i politički i pravno.
Kao i uređenje Bosne i Hercegovine. Ako u ovom trenutku pitate bilo koga ko je ozbiljnije učestvovao u ratnim i postratnim pregovorima, te u onom periodu neposredno nakon rata, većina će vam reći da im se čini da je Dejtonski mirovni sporazum skrojen tako da onemogući funkcionisanje BiH kao države. I u praksi je zaista tako. Do sada su se sve krize manje-više prevazilazile nekim političkim trgovinama ali je u zadnje tri godine od odluke Ustavnog suda BiH, kojom je poljoprivredno zemljište ali i šume i vode pripalo državi kao jedinom titularu kao nasljedniku bivše Republike BiH, ta kriza eskalirala. Zapravo, odličan je poligon za političare koji ne žele da država funkcioniše.
Razgovarali smo ranije o tome kako je tekao taj proces nakon odluke Ustavnog sud BiH, kada je Banjaluka donela svoje zakone za Republiku Srpsku, koje je poništio visoki predstavnik. Nakon svega je opet donet set zakona koji definišu imovinu kao vlasništvo RS, ali je i to poništeno. Šta nakon toga?
Nakon toga trebalo je naći način kako poništiti odluke visokog predstavnika, odnosno napraviti model po kojem se njegove odluke ne bi mogle primjenjivati na teritoriji RS, a samim tim ni sprovoditi. Kao kec na desetku došla je prije par mjeseci odluka Ustavnog suda BiH da iz odlučivanja izbaci obavezno prisustvo dvoje sudija koji se biraju u oba entiteta. U tom trenutku upalili su se svi alarmi u Republici Srpskoj i politički obračun mogao je da počne.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt
Milorad Dodik je izjavio:
„Srpska ima mehanizam. Volim kada i drugi znaju kako ćemo reagovati. Dakle, sud u Trebinju ili u Sarajevu će odlučivati da vrate odluku Ustavnom sudu BiH. Ako neko ne vrati, istog trenutka ćemo ukinuti taj sud i ukinuti mu budžet. Donijeće se izmjena Krivičnog zakonika RS u kome će se predvidjeti kazna od godinu dana ko ne primjeni ovaj zakon RS. Ovo nije trajno. Naš uslov je da donesemo zakon o Ustavnom sudu BiH, izabraćemo naše sudije i hoćemo da se osjećamo sigurno“.
Čuli smo predsednika RS Milorada Dodika. Dragane, nakon toga Narodna skupština RS donosi dva ključna zakona koji će još više produbiti političku krizu u zemlji.
Prvi se odnosi na neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda a drugi na neprimjenjivanje odluka OHR-a. To u praksi znači da svaku odluku koju donose Ustavni sud BiH ali i OHR, neće biti objavljena u Službenom glasniku RS. Inače, politika u Banjaluci već godinama pokušava da se riješi sudije stranaca u Ustavnom sudu BiH, kojih je troje od ukupno devet i koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.
Kakvu je reakciju to izazvalo kod OHR-a ali i ostalih međunarodnih predstavnika u zemlji?
Rušenje Dejtona, rušenje države, posljednji ekser u kovčeg suvereniteta BiH, ponavljali su odmah nakon donošenja ovih zakona političari iz Federacije, koji su pozvali OHR da suspenduje zakone, a Dodika sankcioniše. OHR je bio svjestan da sada ima problem s obzirom na zakon o neobjavljivanju u RS ali je nekoliko dana prije objavljivanja tih zakona u Službenom glasniku, upozoravao i predsjednika RS Milorada Dodika ali i prve ljude Službenog glasnika. Dodika da ne potpisuje ukaz na zakone, a druge da će, ukoliko ukaz objave, biti sankcionisani. Zakoni su objavljeni uz mnogo političkih pritisaka, a OHR se okrenuo prema pravosudnim institucijama, indirektno ih pozivajući da reaguju. To je i učinjeno, Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i sada se čeka razvoj situacije u Sudu BiH.
Milorad Dodik
U međuvremenu je zbog tih odluka celo rukovodstvo dobilo američke sankcije, uz neke ranije koje je uvela Velika Britanija. Sada se tim sankcijama, ali više indirektnim, priključila i Nemačka, zadavši udarac tamo gde najviše boli - na novac.
Iz reakcije rukovodstva ta bol se osjeti svakodnevno, iako je niko otvoreno ne priznaje. Njemačka vlada odlučila je prekinuti financiranje četiri razvojna projekta koja su trebala biti realizovana na teritoriji Republike Srpske, a ta je odluka direktan rezultat secesionističke politike koju vode vlasti RS, saopštili su početkom avgusta iz ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini. Uskraćivanje ukupno 105 miliona evra odnosi se na finansiranje dva projekta obnove hidroelektrane u Trebinju, izgradnje jednog vjetroparka u istočnoj Hercegovini, te sistema pročišćavanja otpadnih voda u Gradišci, na granici sa Hrvatskom.
Nemačka je pre toga upozorila da je zbog odluka koje je doneo parlament u Banjaluci, a kojima se preuzima deo ovlašćenja od države, narušen Dejtonski sporazum i pozvala vlasti da odustanu od te namere.
Kako se to nije desilo, saopšteno je da do povlačenja secesionističkih mjera nije došlo i da je nastavljeno sa eskalacijom političke krize, te da su projekti potpuno obustavljeni. A javna je tajna da se kroz projekte koji dolaze iz zemalja EU, dijelom pune i budžetske rupe.
Prije ove odluke Njemačke, američke sankcije su pored Dodiku, uvedene i članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, predsjedniku vlade RS Radovanu Viškoviću, predsjedniku skupštine Nenadu Stevandiću, te ministru pravde Milošu Bukejloviću. Neki od njih poput premijera RS, Radovana Viškovića, “presrećni” su zbog takve odluke:
„Drago mi je da se Amerika sjetila mene. To meni imponuje. Istorija će pisati da se američka administracija bavila Radovanom Viškovićem iz Milića“, rekao je Radovan Višković komentarišući sankcije.
A kako je Milorad Dodik reagovao na uvodjenje sankcija?
Za prvog čovjeka RS Milorada Dodika, sankcije „nisu lake“, ali su, kaže, dokaz „da SAD vode antisrpsku politiku“. Tvrdi da su sankcije zvaničnicima RS izmišljene u nemoći, kao i optužica koja je kaže kreirana upravo u američkoj ambasadi u BiH.
Aleksandar Vučić i Milorad Dodik
„Nemam namjeru da odustanem od političke borbe. Ona će biti otvorena i jasna. Žestoka. Ona e biti korisna za RS i neće biti najavljivana“, rekao je Dodik.
Pored ovog, Dodik je rekao da je namjera međunarodnih predstavnika u BiH da kroz ovakve poteze, ugroze finansijsku stabilnost i da na taj način slome RS.
Dragane, da li su vlasti u Banjaluci pronašle alternativu za ovaj finansijski minus? Saveznike?
Da, ne samo za finansijske, nego i političke. Otvorenu podršku Dodiku, prvo je dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poručivši „da će Srbija uvijek stajati uz rukovodstvo RS i da neće pratiti uvođenje bilo kakvih sankcija“. Iz čega se moglo isčitati da je takvih pritisaka bilo, s obzirom na dobar odnos Vučića sa visokim predstavnikom u BiH Kristijanom Šmitom - za razliku od rukovodstva RS koje Šmita ne priznaje kao visokog predstavnika, jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a nakon što to nisu dozvolile Rusija i Kina.
Pored Vučića, Dodik se okrenuo i Mađarskoj njenom predsedniku Viktoru Orbanu?
Odakle se moglo čuti da sankcije demokratski izabranim političkim predstavnicima nisu dobre. Prije par sedmica održan je sastanak zvaničnika RS sa državnim vrhom Mađarske, kojem su prisustvovali predsjednici Srbije i Turske Aleksandar Vučić i Redžep Tajip Erdoan. Taj sastanak iznjedrio je 118 miliona evra mađarskih investicija u Republiku Srpsku, tvrdi Dodik. 60 odsto tog novca planirano je za projekte iz kojih se povukla Njemačka. Međutim ugovori koje je ranije potpisala RS u vezi sa plasmanom sredstava Njemačke, na snazi su još godinu dana, zbog čega Dodik traži da se povuku iz ugovora i ne blokiraju dalje projekte.
Milorad Dodik i Viktor Orban
A novčana pomoć ili investicije iz Mađarske, mogle bi se ubuduće završavati preko „Savjeta za praćenje politika između RS i Mađarske“, koji je dogovoren a koji se nije svidio političkom Sarajevu jer se, kako se navodi, radi o grubom narušavanju suvereniteta BiH, s obzirom da samo države imaju ingerenciju za takvu vrstu saradnje.
„Pozivam vladu Mađarske i premijera Orbana da prije bilo kakvog potpisivanja sporazuma, ugovora ili odluke sa Republikom Srpskom, zatraže sprovođenje ustavom predviđene procedure odobravanja takvih akata u institucijama BiH, a nadležne državne institucije BiH da informišu partnerske institucije Mađarske o protupravnosti akata koje namjeravaju potpisati sa Republikom Srpskom, a koji nemaju odobrenje nadležnih državnih institucija“, rekao je zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta Bosne i Hercegovine, Denis Zvizdić.
Šta kažu analitičari, ima li Banjaluka u ovom trenutku prostora za izbor investitora ili finansijskog spasioca?
Analitičari smatraju da Banjaluka u ovom trenutku ima prostora za izbor investitora ili finansijskog spasioca a projekti koji su dogovoreni samo su vrh ledenog brijega. Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da se ovdje direktno preklapaju politički i ekonomski interesi, navodeći da je izolacija prouzrokovala finansijsku krizu.
„Svojom iracionalnom politikom, Dodik je doveo RS u međunarodnu izolaciju i ostaju mu prijatelji koji su autokrate i antizapadno orijentisani u svojoj politici. Sve ovo izgleda kao prosjačenje novca od moćnijih. A to će ga odvesti u još dalju izolaciju od zapada koji jedini može da ga spasi i osigura bolji život građana.“
Kaže politički analitičar Enver Kazaz. Dragane, da se vratimo sada na uzroke ali i posledice. Zbog podizanja optužnice protiv Dodika, svi njegovi koalicioni partneri stali su u njegovu odbranu, navodeći da se radi o političkom progonu koji je smišljen u ambasadi SAD-a u Sarajevu. Održani su i protesti na entitetskoj liniji razgraničenja krajem prošle sedmice, na kojima su se okupili uglavnom pristalice i članovi vladajuće koalicije, šta te sporne demonstracije podrške Dodiku govore?
O finansijskoj krizi u Bosni i Hercegovini, ekonomskim sankcijama ali i mogućoj saradnji Republike Srpske i Mađarske, razgovaram sa istaknutom ekonomistkinjom Svetlanom Cenić iz Sarajeva, bivšom ministarkom finansija Republike Srpske, naučnicom i analitičarkom.
Gospođa Cenić smatra da se ne može izaći iz začaranog kruga ako se više štite tuđi interesi, nego interesi vlastite zemlje i primećuje:
"Milorad Dodik kad govori o Erdoganu on ustane. Ali to uvek tako autokrata autokrati stoji mirno. I oni se vole."
Ipak, Svetlana Cenić je optimista: "Čim živim ovde znači da još uvek verujem u bolje."
„Granica postoji“, slogan je sa kojim su krajem sedmice vlasti pozvale građane da blokiraju saobraćajnice na međuentitetskoj liniji razgraničenja na nekoliko lokacija, kao znak podrške Miloradu Dodiku. Prvo je protest koji su inicirali Srbi iz Federacije BiH, trebao da bude održan ispred Tužilaštva BiH ali je MUP Kantona Sarajevo okupljanje zabranio. Tako je protesti pod nazivom „Srpska pred sudom“, jer je vlast u ovom postupku izjednačila Dodika i RS, održan na nekoliko lokacija na saobraćajnicama koja se nalaze između dva entiteta. U pripremi protesta došlo je do verbalnog sukoba federalnog ministra policije i ministra bezbjednosti u vezi sa nadležnostima, jer je federalni ministar Ramo Isak najavio da će zabraniti i te proteste, na šta mu je ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, koji je koalicioni partner Dodikovom SNSD-u, poručio da to nije njegova nadležnost i da pripazi čime se bavi. Protesti su, iako je bilo sitnih trzavica sa obje strane entitetske linija, završeni mirno a jedna od najupečatljivijih poruka je ona srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović sa protesta u Doboju, da je ovo bila tek generalna proba.
Uglavnom, klima koja je stvorena sankcijama, ekonomskom izolacijom, nedostatkom novca, političkim pritiskom, pokušava se prebaciti na teren patriotizma i gurati kroz prizmu zaštite nacionalnog identiteta. Sudeći prema dosadašnjoj praksi, to i neće biti preveliki zalogaj za vlast.
