Milorad Dodik nastavlja politiku destabilizacije. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 17.07.2023. 28:13 Min.. Verfügbar bis 16.07.2024. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Milorad Dodik nastavlja politiku destabilizacije
Stand: 17.07.2023, 17:49 Uhr
Nenad Kreizer, Amir Sužanj, Boris Rabrenović
Milorad Dodik najnovijim potezima poput nepoštivanja odluka Ustavnog suda i Visokog predstavnika ponovno pokušava destabilizirati Bosnu i Hercegovinu uz ujedno najavljivanje secesije Republike Srpske. Kakve su mu šanse i uživa li pomoć Beograda i Moskve i kakve su reakcije međunarodne zajednice? To je tema ovog podcasta Cosmo bosanski/hrvatski/srpski u kojem između ostalog razgovaramo i s političkim analitičarom Enverom Kazazom.
Bosna i Hercegovina se suočava sa eskalacijom najdublje političke krize u zemlji nakon što je Narodna skupština Republike Srpske donijela, a visoki predstavnik Christian Schmidt poništio zakone kojima se u tom entitetu ne priznaju odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Diplomati i pravnici upozoravaju da je ovo najžešći nasrtaj na ustavnu strukturu zemlje i da Dodik praktično provodi pravno izdvajanje iz Bosne i Hercegovine derogirajući državne zakone donošenjem entitetskih. Schmidt je izmijenio Krivični zakon i onemogućio da Tužilaštvo BiH izbjegava procesuiranje zbog podrivanja ustavnog poretka izgovarajući se pravnim nedorečenostima u dosadašnjem zakonu. U središtu sukoba je ključno političko pitanje – državna imovina.
Kao što rekosmo na početku, naš prvi sagovornik u emisiji o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini je naš dopisnik iz Sarajeva Amir Sužanj.
Bilo je, Amire, mnogo kriza od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas, ali i diplomatski krugovi i međunarodni i domaći funkcioneri tvrde da je ovo najveća kriza, ili tačnije, najjači udar predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Zašto su te ocjene tako jednodušne?
Rijetko kad je Bosna i Hercegovina bila u tako apsurdnoj poziciji kao danas. Zemlja je doslovno na kredit dobila kandidatski status, nikad ranije se tako glasno nije govorilo o nastavku evropskog puta, a u isto vrijeme i domaći i međunarodni funkcioneri svakog dana upozoravaju kako je ovo najdublja kriza u Bosni i Hercegovini od završetka rata. Donošenje zakona u Parlamentu Republike Srpske kojima se ne priznaju odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, dovelo je predsjednika tog entiteta Milorada Dodika u žestok politički sukob sa međunarodnom zajednicom i na sam rub ozbiljnih sankcija. Schmidt je stavio van snage te zakone usvojene u entitetskom parlamentu, ali institucije i visoki funkcioneri Republike Srpske ne priznaju njegove odluke i smatraju ga nelegitimnim jer, kako kažu, nije imenovan u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda prema predviđenim procedurama.
Prije nego što razjasnimo pozadinu nove političke konfrontacije u Bosni i Hercegovini, možeš li nam u dvije-tri rečenice opisati taj odnos Dodika i visokog predstavnika Schmidta? Mediji prenose da je njemački diplomata svakodnevno izložen ponižavajućim porukama Dodika.
To je jedan krajnje omalovažavajući odnos prema Christianu Schmidtu. Dodik i njegovi saradnici poručili su kako ga ne priznaju i kako on nema legitimitet jer, kako rekoh, prema njihovom mišljenju nije izabran u skadu s procedurama - Rusija nije podržala njegovo imenovanje u Vijeću sigurnosti. Odmah nakon toga Dodik je posjetio Moskvu i vratio se s porukom kako za Republiku Srpsku visoki predstavnik ne postoji i kako samim tim njegove odluke ništa ne znače za Republiku Srpsku. Te uvrede su povremeno poprimale i nečuvene, nedopustive forme. Dodik je Schmidta povremeno etiketirao kao potomka njemačkih nacista koji su ubijali Srbe u Drugom svjetskom ratu, što je izazvalo zgražavanje u diplomatskom koru. Uglavnom, pojedini mediji su povremeno zaključivali kako Dodik na taj način beskrupulozno omalovažava i Njemačku, brutalno vrijeđajući njenog diplomatu u misiji u Bosni i Hercegovini.
Mnogi mediji, pa i oni u Njemačkoj, smatraju da je Dodik krenuo u finiš svog političkog djelovanja čiji je cilj institucionalna blokada, neki kažu i puzajući državni udar. Šta kažu diplomatski krugovi u Bosni i Hercegovini?
Dodik je osporavanjem odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kako tvrde stručnjaci za ustavno pravo u Federaciji, ali i pojedini ambasadori uticajnih zemalja akreditovani u Bosni i Hercegovini, ušao u posljednju fazu pravnog izdvajanja Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine. Zakonima koje donosi entitetska skupština on poništava zakone sa državnog nivoa, za šta, kako tvrdi i OHR, apsolutno nema ingerencije. U osnovi je to finalna faza njegovog političkog programa blokade i obesmišljavanja institucija, kako bi Bosnu i Hercegovinu pokazao kao nemoguću i neodrživu državu, što stalno ponavlja. U taj svoj sukob s međunarodnom zajednicom Dodik upadljivo nastoji ugraditi i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, napadajući same vrhove najuticajnijih centara globalne politike.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik
“U ovom trenutku na sceni je sinhronizovani napad i na vlasti Republike Srpske i na vlasti Srbije, i na predsjednika (Aleksandra) Vučića i na mene. Agenture koje dolaze sa zapada veoma vješto pokušavaju da naprave, prije svega, razdor između Banjaluke i Beograda i u tome ne uspijevaju. Republika Srpska će nastaviti da primjenjuje svoje zakone onako kako ona donese. Ukoliko bude i dalje pritisaka, vjerujemo da bi do Nove godine Republika Srpska mogla da ima referendum na kome će se izjašnjavati o najvažnijim pitanjima njenog statusa i o tome na koji način će se ići dalje.” - kaže predsednik RS Dodik.
Zašto je u središtu sukoba državna imovina?
Republika Srpska stalno tvrdi da prema Dejtonskom sporazumu Bosna i Hercegovina ne posjeduje nikakvu imovinu i da sva imovina pripada entitetima, pa je tako i tretira upisujući je kao entitetsko vlasništvo. Pod državnom imovinom podrazumijevaju se šume, rijeke i drugi hidropotencijali, rudna bogatstva i zemljište raznih kategorija, ali i izvjesni objekti poput nekadašnjih kasarni i fabrika. Kad pogledate u Dejtonski sporazum, takvog određenja nema. OHR traži da Zakon o državnoj imovini bude usvojen u Parlamentu Bosne i Hercegovine, što Dodik stalno odbacuje. Ekonomski stručnjaci tvrde da je glavni motiv predsjednika Republike Srpske da nekako dobije imovinu to što je taj prezaduženi entitet pred finansijskim kolapsom i što mu je sve teže da dođe do stranih kredita. Upisivanjem imovine mogao bi je založiti kao garant, odnosno hipoteku za kredite kojima bi se spasio od bankrota.
Kakav je odgovor OHR-a i stranih ambasada na djelovanje političkog vrha Republike Srpske?
Najzvučniji odgovori stižu iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, koje su jasno poručile kako je ovo najteži udar na Dejtonski sporazum i na Ustav Bosne i Hercegovine i kako neće mirno gledati secesionističke tendencije rukovodstva Republike Srpske. Takve poruke uputili su i ambasadori nekih drugih uticajnih zemalja. Sve oči su okrenute prema visokom predstavniku Christianu Schmidtu, koji je, zajedno sa odlukom o poništavanju spornih zakona usvojenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske, donio i promjene Krivičnog zakona, kojim je propisano da će se radnje kojima se narušava ustavni poredak zemlje tretirati kao krivično djelo, pri čemu se to ne ograničava samo na upotrebu sile, kao što je to dosad bilo.
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt
Evo šta je izjavio Schmidt: “Ovo je napad na Ustavni sud Bosne i Hercegovine i pokušaj ugrožavanja pravnog i ustavnog okvira zemlje. Politički predstavnici pokušavaju ugroziti vladavinu prava i na taj nači stvoriti pravni haos. S obzirom da smo imali ove nove antidejtonske zakone u NSRS odlučio sam da izmijenim Krivični zakon BiH. Oni koji ugrožavaju i pokušavaju da sruše ustavni poredak, moraju biti procesuirani. Oni će snositi posljedice za svoje postupke. Sve opcije su i dalje na stolu”.
Bilo je to pojašnjenje visokog predstavnika Christiana Schmidta šta znače njegove nove odluke. Međutim, šta ove izmjene Krivičnog zakona donose u praksi?
Pravno gledajući, to znači da je ovim izmjenama Krivičnog zakona sužen prostor pojedinim krugovima u Tužilaštvu, u prvom redu glavnom tužiocu Milanku Kajganiću, za kojeg pojedini stručnjaci tvrde da je Dodikov čovjek, da, pozivajući se na pravne nedorečenosti, jednostavno ne poduzimaju nikakve korake na procesuiranju podrivanja ustava, što je dosad bio slučaj. To takođe znači da se poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, ali i drugi visoki funkcioneri, suočavaju sa mogućom krivičnom odgovornošću za narušavanje ustavnog poretka zbog donošenja protivustavnih zakona. Predsjednik entitetske skupštine Nenad Stevandić je, gostujući na RTRS-u, pokušao da umiri poslanike, očigledno uznemirene mogućnošću da krivično odgovaraju zbog podrivanja ustavnog poretka.
“Ljude izabrane od naroda da donose odluke, da glasaju, i narodne poslanike u Republici Srpskoj za ono što oni rade u skupštini niko na ovoj planeti ne može ni za što optužiti. Moja je dužnost kao predsjednika skupštine da to kažem jer mnogo me narodnih poslanika zvalo. Oni imaju apsolutni imunitet za sve što rade u Narodnoj skupštini.” - kaže predsjednik entitetske skupštine Nenad Stevandić
Jesu li ovakva objašnjenja umirila visoke zvaničnike u Republici Srpskoj i je li taj politički front koji predvodi Dodik, toliko čvrst kao što to on nastoji prikazati?
Teško bi se mogao izvesti takav zaključak. Prividno jedinstvo rukovodstva Republike Srpske ozbiljno nagriza malo vidljiva, ali, kako kažu oni koji imaju bliže kontakte sa funkcionerima i poslanicima, vrlo izražena uznemirenost zbog mogućih krivičnih prijava, kojima su put otvorile Šmitove izmjene krivičnog zakona. Uostalom, i vršiteljica dužnosti direktorice Službenog glasnika Republike Srpske Milka Devušić, koja je trebalo da bude pravni izvršilac odluka entitetskog parlamenta, koje su, kao što smo čuli, međunarodni krugovi označili kao flagrantno podrivanje ustavnog poretka, odmah je podnijela ostavku kako ne bi došla u poziciju da krivično odgovara objavljujući zakone koje je poništio visoki predstavnik. Izabran je novi vršilac dužnosti, koji će, kako je najavio, slijediti odluke entitetske skupštine i predsjednika.
A šta kažu pravnici?
Pravni stručnjaci - govorim o onima sa najvećim ugledom - nemaju nikakve sumnje da tužilaštvo neće moći izbjeći pokretanje postupaka protiv visokih funkcionera zbog antiustavnog djelovanja. Jedan od najcjenjenijih pravnih eksperata, advokat Josip Muselimović, smatra da je tužilaštvo dovedeno do zida jer se dosad uvijek zaklanjalo za pravne nedoumice koje je ostavljala odredba da je kažnjivo rušenje ustavnog uređenja upotrebom sile. Schmidt je to svojim izmjenama praktično proširio na svaku aktivnost kojom se podriva Ustav, upozorava Muselimović.
“Osobno mislim da međunarodna zajednica kasni u realizacijama i da smo došli do ove situacije u kojoj se otvoreno zagovara secesionizam i bogzna koje druge sve neprilike u našoj zemlji. Dokazi su javno pokazani i predstavljeni. Prema tome, apsolutna je odgovornost na Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.” - kaže advokat Josip Muselimović
Eto kolega, čuli smo i kakva su pravna tumačenja vodećih pravnih stručnjaka. Naravno, postoje i oni drugi, pogotovo u Banjaluci, koji tumače pravo tačno onako kako to od njih traži Milorad Dodik u svom procesu donošenja entitetskih zakona kojima nastoji srušiti i derogirati državne.
O eskalaciji političke krize u Bosni i Hercegovini razgovarali smo i sa univerzitetskim profesorom iz Sarajeva, jednim od najcjenjenijih političkih analitičara u toj zemlji Enverom Kazazom. Profesor Kazaz prokomentarisao je ocjenu diplomata, stranih i domaćih zvaničnika i stručnjaka koji su jednodušni u ocjeni da je ovo što se radi u Narodnoj skupštini Republike Srpske dosad najžešći udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Na pitanje šta je pravi cilj Milorada Dodika, profesor Kazaz odgovara: "Radi se o uvodu u nešto što se može nazvati secesijom Republike Srpske. To je dugoročni transgeneracijski projekt od kojeg Dodik ne odustaje unazad nekoliko godina."
Amire, ima još jedna zanimljiva dimenzija nove političke krize – dolazi nakon formiranja novog saziva institucija bez najjače političke snage, Stranke demokratske akcije, i nakon euforičnih izjava o brzom napretku na evropskom putu nakon formiranja novih institucija. Šta se dogodilo od tih velikih očekivanja za tako kratko vrijeme?
Da, podsjetićemo naše slušaoce da umjesto dugogodišnje vladajuće Stranke demokratske akcije vlast na državnom nivou sa Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH Dragana Čovića obavlja takozvana “trojka”, grupa građanskih stranaka: Socijaldemokratska partija, Narod i pravda i Naša stranka. U početku su doista svi najavljivali neki novi, bolji politički ambijent, novi zamah na evropskom putu i bolju komunikaciju među strankama na vlasti. Međutim, ispostavilo se da je Dodik – bar tako tvrde u diplomatskim krugovima - nastavio svoju dugogodišnju uvježbanu matricu stvaranja kriza kako bi ucjenama i trgovinom sa međunarodnim faktorima ostvario zacrtane političke ciljeve i isposlovao neke političke benefite.
Zašto mediji tvrde da sad ima drugačiju situaciju, zašto mu to ne uspijeva?
Da li će mu uspjeti, to ćemo tek vidjeti. Međutim, prvi put otkako su ga međunarodni krugovi na oklopnim vozilima međunarodnih snaga doveli na premijersku funkciju uklanjajući iz političkog života oko 60 funkcionera tadašnje vladajuće Srpske demokratske stranke, i to u vrijeme kad je imao dva poslanika u Parlamentu Republike Srpske, suočio se sa ozbiljnim nagovještajima kako uticajni međunarodni krugovi spremaju njegovu smjenu, ili tačnije, prave političke projekcije bez Dodika. Direktorica Službe za vanjske poslove Evropske unije Angelina Eihorst, kao što naši slušaoci znaju, danas??? je okupila političke lidere iz Bosne i Hercegovine da dođu u Brisel sa planom za deeskalaciju političke situacije u zemlji i to je vjerovatno razlog što je Dodik posljednjih dana umirio retoriku. Međutim, lideri ”trojke”, iako ih Stranka demokratske akcije stalno optužuje za izdaju i podanički odnos prema Dodiku i Čoviću, poručuju su kako su spremni na razgovore o otvorenim pitanjima, ali ne i, kako kaže predsjednik Naroda i pravde, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, na bilo kakve ucjene.
“Da se dogovorimo da u što skorijem roku priča o državnoj imovini, Ustavnom sudu, njegovog sazivu, poziciji stranih sudija unutra, a ne o njihovom odlasku, dakle o odlasku ili ostanku, to je tema o kojoj mi možemo razgovarati svaki dan. Ultimatum – nemamo stvarno snage...” - kaže ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković
Treba reći na kraju da je visoki predstavnik Christian Schmidt, što će opet nesumnjivo proizvesti oštre reakcije u Republici Srpskoj, pozvao strane investitore, ali i banke koje razmišljaju da prihvate državnu imovinu kao kolateral za kredite, da budu oprezni, jer bi njihov novac mogao biti izgubljen. Tako je i ova epizoda krize pokazala da je državna imovina u osnovi najvažnije političko pitanje u Bosni i Hercegovini. Dodik je u sasvim novoj političkoj poziciji. Njegov dugogodišnji politički saveznik, lider HDZ-a BiH Dragan Čović, javno je osudio posljednje odluke institucija Republike Srpske, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nijednom riječju nije nagovijestio da će ga podržati u njegovim političkim potezima.
