Live hören
WDRcosmo - Der Sound der Welt

Nestala djeca - Kako pomaže Amber alert? COSMO bosanski/hrvatski/srpski 08.11.2023 21:06 Min. Verfügbar bis 07.11.2024 COSMO Von Maja Marić


Download Podcast

Nestala djeca - Kako pomaže Amber alert?

Stand: 08.11.2023, 17:59 Uhr

Maja Marić, Aleksandar Timofejev, Amir Kamber

"Pronađi me" u Srbiji nastao je po uzoru na Amber alert, američki sistem za brzo objavljivanje nestanka djece. Na koji način točno? Više o pozadini od Aleksandra Timofejeva. Prošle godine je u Srbiji prijavljen nestanak 1523 maloljetna lica od čega ih je 1518 pronađeno. Pet nažalost nije. Maja Marić razgovara s pokretačem Amber Alerta  u Srbiji -  Igorom Jurićem, ocem pokojne Tijane Jurić koja je nestala 2014. u svojoj petnaestoj godini. Kako funkcioniraju slični sistemi u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Sistem „Pronađi me“, u svetu poznat kao „Amber alert“, sistem za brzo objavljivanje o nestanku dece i maloletnih lica od 01.11. uveden je i u Srbiji. Ovaj sistem postoji u Americi od 1996. godine. Ime je dobio po Amber Hagerman, devetogodišnjoj devojčici iz Teksasa koja je oteta i ubijena. U Evropi postoji u mnogim državama. Srbija je prva zemlja u regionu gde funkcioniše ovaj sistem.

Amber Alert Srbija logo

Naš sagovornik je kolega iz Beograda Aleksandar Timofejev. Prvo pitanje je Saša da li je do sada, za ovih desetak dana, aktiviran alarm „Pronađi me“?

Na sreću nije. Ali, od kada je uveden, dosta se u javnosti govori o tome, građani su upoznati sa sistemom i objavljen je ovaj, nazovimo ga džingl, kojim će se ubuduće prekidati svi radio i TV programi posle kog će biti objavljene informacije ukoliko nestane neko dete.

Možeš li da nam daš više konkretnih informacija o sistemu „Pronađi me“. Kako će on funkcionisati?

Sistem „Pronađi me“ nastao je po uzoru na Amber alert, američki sistem za brzo objavljivanje nestanka dece, a slični sistemi uvedeni u mnogim zemljama prema statistici su veoma efikasni. Tokom 2022. Amber alert je u Americi pokrenut 181 put, a do rešenja je došlo u 180 slučajeva. Dakle, samo u jednom slučaju alarm nije pomogao da se dođe do informacija, ovakvih ili onakvih, o nestalom detetu. Srbija je prva uvela ovu vrstu alarma u regionu. Vodiće ga obučeni pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, dakle policija. Kada se, odmah po prijavi nestanka deteta, donese odluka da se sistem aktivira, sve radio i televizijske stanice biće u obavezi da u prvih 8 sati prekidaju program i objavljuju informacije i fotografiju koje će dobiti iz MUP-a na svakih 30 minuta. Nakon toga će se do 48. sata informacija objavljivati na svaki sat. Ukoliko se dete ne pronađe ni posle tog perioda sistem se gasi i prelazi se na redovno izveštavanje o slučaju. Pored elektronskih medija, biće uključeni mobilni operateri putem SMS poruka, a poruke će se objavljivati i na autobuskim i železničkim stanicama i na beogradskom aerodromu. U narednoj fazi projekta u sistem „Pronađi me“ biće uključeni i tržni centri, benzinske pumpe, elektronski reklamni bilbordi...

SMS poruka sa obaveštenjem da je sistem "Pronađi me!" počeo sa radom

SMS poruka sa obaveštenjem da je sistem "Pronađi me!" počeo sa radom

Koji će biti kriterijumi za pokretanje sistema „Pronađi me“?

O tome će odluku donositi ljudi iz MUP-a, ali se zna da se sistem automatski pokreće u slučaju nestanka dece mlađe od 7 godina, kao i dece sa invaliditetom, smetnjama u razvoju mlađih od 18 godina ili onih koji moraju da primaju redovnu terapiju. U određenim slučajevima, kada je na primer reč o otmici za koju se traži otkup ili ako je u interesu istrage, sistem se neće pokretati, ali kao što rekoh, odluku o tome donose ljudi iz policije. Inače, statistika navodi da se u Srbiji godišnje prijavi nestanak između 1300 i 1500 maloletnih lica. Srećom ogroman broj tih nestanaka se, da kažemo, srećno završi.

Pomenuo si brojku od čak 1500 prijavljenih slučajeva nestanaka maloletnih lica godišnje. Zar to nije mnogo?

Mnogo je prijava nestanaka ljudi u Srbiji generalno.Zvuči neverovatno, ali samo u Beogradu se godišnje prijavi nestanak između 500 i 800 ljudi. To je više od dvoje dnevno. U Srbiji mnogo više. Srećom, ogroman broj tih slučajeva se reši. Prema zvaničnim podacima u prošloj godini je u Srbiji prijavljen je nestanak 1523 maloletna lica od čega ih je 1518 pronađeno. Pet nažalost nije. Prema dostupnim podacima u Srbiji se trenutno traga za tridesetoro maloletnih lica o kojima, nažalost, nema relevantnih informacija.

Igor Jurić na pokretanju sistema "Pronađi me"

Igor Jurić na pokretanju sistema "Pronađi me"

Kako je došlo do toga da se u Srbiji uvede sistem „Pronađi me“

Glavni pokretač je bio Igor Jurić. Subotičanin, otac pokojne Tijane Jurić koja je nestala nadomak sela Bajmok blizu Subotice 2014. godine, kada je imala nepunih 15 godina. Njeno telo pronađeno je 12 dana kasnije. Ubica, koji je nikada pre toga nije video, ubrzo je pronađen i osuđen na 40 godina zatvora. Igor je pokrenuo fondaciju „Tijana Jurić“ koja je kasnije prerasla u Centar za nestalu i zlostavljanu decu. Oni su izuzetno aktivni i uspeli su pre uvođenja ovog sistema da promene Zakon o policiji tako što je uvedena odredba, poznata kao Tijanin zakon, da se za nestalom decom potraga pokreće odmah po prijavi, a ne posle 24 sata kako je ranije bio slučaj. Savesni policajci inače navode da su oni i ranije, bez obzira na slovo zakona, odmah kretali u potragu. Takođe, uz pritisak javnosti isposlovali su izmenu Krivičnog zakona, tako da je za ubice deteta i počinioce obljube nad nemoćnim licem, trudnom ženom ili detetom sa smrtnim ishodom – uvedena doživotna kazna zatvora, bez mogućnosti uslovnog otpusta, umesto prethodno najteže kazne od 40 godina zatvora.

Igor Jurić, osnivač fondacije „Tijana Jurić“ koja je prerasla u Centar za nestalu i zlostavljanu decu u razgovoru sa Majom Marić pojasnio je kako je došlo do uvođenja sistema „Pronađi me“ u Srbiji kao i da li je bilo otpora, poteškoća?

Igor Jurić

Ovo je treća kampanja velika, a imali smo i neke lokalne, ali prva kampanja je bila upravo za izmenu Zakona o policiji, zatim druga u 2019. godini kad smo prikupili 160 hiljada potpisa građana za izmjenu Krivičnog zakonika i ovo je treća kampanja. Kao i u svakoj velikoj kampanji i velikoj inicijativi otpora je bilo. Međutim, pre svega su to hajde da kažem političke odluke. Moram da kažem da jedan tako glomazan sistem kakvo je Ministarstvo unutrašnjih poslova ne voli promene, a ovo je na neki način nešto gdje oni moraju da menjaju svoj sistem i način rada. Tu je, čini mi se, bio najveći otpor. Ja nisam imao dobru komunikaciju sa prethodnim ministrima unutrašnjih poslova. U momentu kada je Bratislav Gašić preuzeo tu poziciju i taj resor došli smo i do konkretnih razgovora. On je tada bukvalno samo pitao svoje saradnike, stručne ljude iz MUP-a, "da li nam taj sistem može pomoći". Oni su svi jednoglasno rekli "da, apsolutno se slažemo da može" i tako je krenula ta promena. Dakle, ne može bez pomoći donosioca odluka. Ja sam imao i imam i dan-danas zaista ogromnu podršku građana naše zemlje i to je nešto što je, čini mi se, najvažnije. Bez tog nekog pozitivnog pritiska i saradnje ti ne možeš doći do rezultata. Kampanja je bila neprestana, kontinuirana, osam godina nisam prestajao o tome da govorim i da insistiram i eto, cilj je napokon postignut.

Saša, rekao si da je „Amber alert“ sistem u regionu za sada uveden samo u Srbiji. Postoje li u regionu organizacije koje se bave bezbednošću dece?

U ovakvom formatu Amber alert postoji za sada samo u Srbiji. U Hrvatskoj postoji Centar za nestalu i zlostavljanu decu. Oni imaju telefonski broj za informacije o nestaloj deci i koriste neku vrstu Amber alerta, ali pod imenom NENO ALARM. Oni u saradnji s hrvatskom policijom šalju obaveštenja na društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu. Upozorenje ostaje aktivno 24 sata ili dok se ne otkaže pre isteka tog vremena, i pokazuje se korisnicima u krugu od 160 km od mesta nestanka deteta. Korisnici dobijaju upozorenje u obliku obaveštenja sa kratkim opisom slučaja, čak i ako u tom trenutku aplikacija nije otvorena na mobilnom uređaju. Nestalom decom i borbom za zaštitu maloletnika bave se i različita udruženja u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama regiona, a Igor Jurić se nada da će se uskoro ove organizacije umrežiti i zajedno raditi na podizanju bezbednosti dece na ovim prostorima na viši nivo.