Periodi vrućine sve češći, duži i opasniji. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 31.05.2023. 26:19 Min.. Verfügbar bis 30.05.2024. COSMO. Von Maja Maric.
Periodi vrućine sve češći, duži i opasniji
Stand: 31.05.2023, 17:49 Uhr
Maja Marić, Nenad Kreizer, Nada Pester
Postupnog prelaska iz jednog godišnjeg doba u drugo gotovo više nema. Europljani već sada prosto skaču iz čizama u sandale i psihički se pripremaju za valove vrućine. Nenad Kreizer istražio je što znanstvenici kažu o ovoj pojavi kao najsmrtonosnijoj prirodnoj opasnosti koja svake godine odnosi tisuće života. Među prvima je Prof. Branko Grisogono, stručnjak meteorolog, upozoravao na nju. Pitamo ga zašto se Europa zagrijava brže od svjetskog prosjeka i što to znači za Mediteran, Hrvatsku i regiju?
Četiri godišnja doba čine se kao relikt iz školskih udžbenika i nitko više nije siguran čemu točno služe datumi za obilježavanje prvog dana proljeća, ljeta, jeseni ili zime.
Njemačka je cijelo kalendarsko proljeće čekala zatopljenje koje nije dočekala, dok je Španjolska već odradila prvi val nesnosnih vrućina i srušila neke temperaturne rekorde. Klimatske promjene su tu - kako su nas i upozoravali, a najveće promjene u Europi osjeti upravo Sredozemlje. Kakave prognoze nas očekuju i što uopće možemo učiniti da si olakšamo ovaj period pun toplinskih valova koji dolaze?
Nenad Kreizer istražio je što znanstvenici kažu o ovoj pojavi za koju govore da je najsmrtnonosnija prirodna opasnost koja svake godine odnosi tisuće života.
Nenade, što kažu stručnjaci, jesu li ove vrućine uzrokovali ljudi ili se radi o prirodnoj pojavi?
Jednoglasni zaključak znanstvenika je da se radi o toplotnim valovima uzrokovanim ljudskim utjecajem na promjene klime. U jednoj nedavno objavljenoj studiji koja se bavi upravo fenomenom toplotnih valova, grupa međunarodnih klimatologa i meteorologa iz organizacije World Weather Attribution (WWA) je uspoređivala klimatske krivulje predviđanja toplotnih valova i došla do zaključka da se oni pojavljuju češće i intenzivnije od predviđenog.
Kako su znanstvenici došli do tog rezultata?
Predviđanja su donesena na temelju podataka iz prošlosti i usporedbe s aktualnim podacima. Usporedba ukazuju u jednom smjeru a to je utjecaj čovjeka na klimatske promjene i povećanje globalne temperature. Toplotni udari kakve smo doživjeli krajem travnja bi bili gotovo sigurno nemogući bez utjecaja čovjeka・ stoji u izvješću World Weather Attribution. Nadalje se kaže da su toplotni valovi postali globalno dulji i ekstremniji.
Radi se i o globalnom fenomenu. Toplotni valovi su ove godine zahvatili najrazličitije dijelove svijeta: od Kanade preko Argentine pa sve do jugoistočne Azije. Najviše su bile pogođeni Tajland i Vijetnam.
Kad govorimo o toplotnom valu, za mnoge od nas se radi prije svega o neugodnoj vrućini i skrivanju u hlad i klimatizirani prostor. Mediji toplotne udare često ilustriraju veselim kadrovima konzumacije sladoleda ili kupanja na moru. No znanstvenici u ovom prirodnom fenomenu vide mnogo ozbiljniju i tragičniju pojavu.
Znanstvenici o toplotnom valu govore kao o nasmrtnonosnijoj prirodnoj opasnosti koje redovito odnose tisuće života. Problem je u tome da se žrtve ne percipiraju odmah nakon ili tijekom katastrofe nego tek mjesecima kasnije kada se saberu sve statistike i analiziraju uzroci smrti. Tada se tak dobije prava dimenzija katastrofe.
Među žrtvama su redovito mnogi stariji ljudi koji imaju smanjen osjećaj za žeđ a pri visokim temperaturama vrlo može doći do dehidracije i kolapsa organizma i do smrti.
Drugi problem su uništeni usjevi koji u nekim dijelovima svijeta uzrokuju daljnje ljudske žrtve.
Kada govorimo o Europi radi li se samo o Iberijskom poluotoku ili je ovim fenomenom pogođen i cijeli kontinent?
Stručnjaci najviše govore o Sredozemlju kao o posebice pogođenom području. Ovdje su se spojile dvije pojave: izostanak oborina i dolazak ekstremno vrućeg zraka. U nekim predjelima Španjolske su u opasnost dovedena i čitave plantaže maslina, biljaka koja jako dobro podnose vrućinu ako imaju dovoljno vode. No zbog promjene kretanja morskih struja oborine su češće intenzivnije i kratkog trajanja i zadržavaju se na uskom području.
Što sa sobom donosi druge prirodne katastrofe poput poplava.
Taj fenomen imamo sada npr u Italiji gdje prvo mjesecima nije pala kiša i suša je bila tolika da su na nekim mjestima presušile rijeke. Sada je odjednom i u vrlo kratkom vremenu palo mnogo kiše i presuha zemlja jednostavno nije u stanju apsorbirati toliku količinu oborina pa nastaju bujice.
U tu kategoriju spadaju i poplave u srpnju 2021. na zapadu Njemačke kada je život izgubilo preko 130 osoba.
Može se reći da je barem ovdje u Njemačkoj sada palo dovoljno kiše pa nema opasnosti od suše.
To je samo djelomice istina. Palo je doduše dovoljno oborina ali opet samo iznad pojedinih dijelova zemlje. Na istoku Njemačke je također palo više kiše nego proteklih godina ali ovdje imamo isti fenoman kao i onaj u Italiji: zemlje ja presuha da bi upila dovoljnu količinu vode. U saveznoj pokrajini Brandenburg su vlasti već sada krajem svibnja, što je neubičajeno rano, upozorile na opasnots od šumskih požara.
Dakle jedna katastrofa se nadovezuje na drugu. No vratimo se toplotnim valovima. Imaju li stručnjaci odgovor na pitanje kako se boriti protiv ovih pojava?
Tu je prije svega ostvarenje cilja smanjenja globalnog zatopljenja na najviše 1,5 stupnjeva što se postiže smanjenjem emisije stakleničkih plinova poput ugljikovog dioksida. No tu su u zaostatku i zemlje koje inače prednjače u mjerama protiv klimatskih promjena poput Njemačke a da o ostatku svijeta i ne govorimo. Svjetsko klimatsko vijeće (IPCC) procjenjuje da će zemlje potpisnice Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. za mnoge godine promašiti svoje ciljeve. Čak i ako upregnu sve napore da te ciljeve održe. A činjenica je da mnoge zemlje, pa ni Njemačka, ne čine sve što je u njihovoj moći.
Je li rat u Ukrajini i energetska kriza koju je uzrokovao pomrsio mnogima račune?
To je upitno: s jedne strane zbog nedostatka ruskog plina se sada ponovno više upotrebljava ugljen koji je još veći zagađivač. S druge strane stručnjaci procjenjuju da će energetska kriza uzrokovana ratom ubrzati planove za prelazak na obnovljive izvore energije što će smanjiti zagađenje i klimatske promjene.
Govorimo o aktivnoj borbi protiv klimatskih promjena i toplotnih valova. Postoje li i drugi oblici?
Stručnjaci smatraju da aktivne mjere više ne mogu spriječiti sve češće toplotne valove i predlažu dugoročnija rješenja. U njih spadaju i tzv. pasivne mjere borbe protiv toplotnih valova. Oni se prije svega očituju u ozelenjavanju gradova što općenito snižava temperaturu. To se već do sada pokazalo uspješnim upravo u gradovima na Iberijskom poluotoku poput Madrida ili Lisabona.
Nadalje se predlaže bolja edukacija u vezi sa zdravstvenim opasnostima kada je vrućina u pitanju i formiranje mreža koje bi pomagale u kriznim trenucima. Drugim riječima, stručnjaci predlažu da se naučimo živjeti s vrućinama kad ih već nećemo moći spriječiti.
Je li to puki pesimizam ili znanstvena činjenica?
Radi se o činjenicama i statistikama. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz Ženeve, razdoblje od 2015. do 2022. je najtoplije razdoblje još od industrijske revolucije u 19. stoljeću kada je čovjek svojim djelovanjem počeo utjecati na promjenu klime.
2022. je također zabilježena najveća koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi, najveća brzina topljenja glečera u Europi te najviša ikad izmjerena prosječna temperatura svjetskih oceana.
Prof. dr. sc. Branko Grisogono, vodeći stručnjak za meteorologiju, PMF Zagreb
- Trebamo znati da je Europa jedan od najmanjih kontinenata tako da ako mi postignemo ovdje tzv. neutralnost obzirom na plinove staklenika, to neće bitno promijeniti zemaljsku kuglu. Tu ima i puno licemjerja od Europe koja iznosi svoj otpad i radioaktivne stvari i iskorištava ljude na drugim kontinentima, posebice u Africi.
- Europa ne daje svoje tehnologije i znanje besplatno zemljama u razvoju. Umjesto da se naprave nekakvi zajednički dogovori - jer Zemlja je jedna, atmosfera je jedna, ocean je jedan. Oni nemaju granice. I sad povlačiti i crtati tu granicu je besmisleno, ali tako najčešće rade naši političari.
- Mi trebamo se sustavno prilagođavat klimatskim promjenama, treba ih proaktivno umanjivati, nadalje, treba dalje proučavati klimatski sustav kao takav i onda uz to treba ići i obrazovanje. Energetika je u srži recentnih klimatskih promjena. Energetiku treba prilagođavati, ali i poljoprivredu, vodoprivredu, manje sječi šuma, manje betonirat i opet se onda vraćamo na obrazovanje.
Naš današnji gost Branko Grisogono, redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, iza sebe ima dugu karijeru kao jedan od vodećih stručnjaka za meteorologiju. Pored atmosferskih valova i turbulencije, bavi se planinskom i obalnom meteorologijom i (mikro)klimatologijom te je objavio više od 85 znanstvenih radova. Razgovor sa njime poslušajte u našem podcastu.
