Izbjeglice i politika: što i kako dalje?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 28.09.2023. 28:09 Min.. Verfügbar bis 27.09.2024. COSMO. Von Maja Maric.
Izbjeglice i politika: što i kako dalje?
Stand: 28.09.2023, 17:59 Uhr
Maja Marić, Nenad Kreizer, Boris Rabrenović
U prvih osam mjeseci ove godine u Njemačkoj je zabilježeno više od 200.000 podnesenih zahtjeva za azilom. Ove brojke ne uključuju izbjeglice iz Ukrajine. Nikola Kovačević, pravnik za ljudska prava, objašnjava kako trenutno funkcionira sistem azila i postoji li pravna osnova za uvođenje gornje granice za primitak azilanata. Nenad Kreizer i Maja Marić objašnjavaju koji se koraci poduzimaju u vezi kontrole priljeva izbjeglica i hoće li doći do promjena u azilnoj politici EU.
Danas razgovaramo o diskusijama koje se vode u Njemačkoj oko pitanja izbjeglica. Dok se s jedne strane u Njemačkoj raspravlja o tome kako kontrolirati broj ljudi koji ulaze u zemlju i predlaže strože kontroliranje granica, s druge strane gotovo svaki dan imamo nove vijesti o brodovima punih migranata i raznim istočnim i jugoistočnim rutama kojima se migranti pokušavaju dokopati Europske Unije.
Kolega Nenad Kreizer objašnjava kakvo je trenutno stanje u Njemačkoj, koji se koraci poduzimaju u vezi kontrole priljeva izbjeglica i hoće li doći do promjena u azilnoj politici EU.
Nenade, gotovo da ne prođe dan a da se netko u Njemačkoj od političara ne oglasi o temi izbjeglica. Koji je razlog da se ovo pitanje ponovno našlo u središtu zanimanja?
Pa razloga je nekoliko ali svakako na početku stoji činjenica o osjetno povećanom broju izbjeglica koje dolaze u Njemačku. U prvih osam mjeseci ove godine je zabilježeno više od 200.000 podnesenih zahtjeva za azilom u Njemačkoj što je više nego u cijeloj protekloj godini kada se nakon zatišja uzrokovanog pandemijom, ponovno pojačao priljev izbjeglica.
S obzirom na to da se prema dosadašnjem iskustvu migracija povećava kako se približava zima, statističari govore o tome da bi se ovogodišnji broj izbjeglica koje dolaze u Njemačku mogao približiti onome iz 2015./2016. kada je u Njemačku u samo nekoliko mjeseci pristiglo milijun izbjeglica, uglavnom iz Sirije. To je razdoblje iz kojeg potječe i ona čuvena izreka tadašnje kancelarke Angele Merkel "Wir schaffen das".
Ove brojke o kojima govorim ne uključuju izbjeglice iz Ukrajine kojih je već preko milijun ali oni, zbog različitog tretmana i izostanka postupka za priznavanje azila ne ulaze u statistike.
Trenutno najviše izbjeglica dolazi iz Sirije, Afganistana, Iraka i Turske.
Je li situacija zaista tako dramatična ili su izbjeglice i ovoga puta objekt političkih prepucavanja?
Pa i jedno i drugo. Općine i gradovi, dakle političke razina na čijim leđima je teret zbrinjavanja izbjeglica, već odavno zvone na uzbunu zbog nedostatka smještajnih kapaciteta. U Berlinu se, usprkos protivljenju građana, užurbano grade novi kontejnerski smještaji. Ovdje dnevno pristiže 250 izbjeglica koje treba smjestiti. U nekim gradovima su izbjeglice već počeli smještavati u sportske dvorane kao što je to bio slučaj 2015.
Pred nama su izbori u Bavarskoj, sljedeće godine u još nekoliko saveznih zemalja pa i izbori za Europski parlament. Utječe li i to na raspravu o izbjeglicama?
Svakako. To je posebno vidljivo u predizbornoj kampanji za izbore u Bavarskoj koji se održavaju sljedećeg tjedna. Premijer Bavarske i čelnik CSU-a Markus Söder gotovo svakodnevno izlazi s novim zahtjevima saveznoj ministrici unutarnjih poslova Nancy Faeser. Koji put se tu radi o zahtjevima za više kontrola na granicama, drugi put o zahtjevu za uvođenjem gornjih granica broja podnositelja zahtjeva za azilom. Söder govori o 200.000 godišnje i to naziva integracijskom granicom. Dakle granicom koju njemačko društvo, kako kaže, može podnijeti ako želi uspješnu integraciju novopridošlih.
Što ministrica Faeser kaže na to?
Nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser
Ona uporno odbija gornju granicu upozoravajući na to da takva granica ne bi bila u skladu s njemačkim ustavom koji nalaže da se svakom tko u Njemačkoj potraži zaštitu to mora i omogućiti. Dakle ne samo za njih 200.000 nego i za 200.001. podnositelja zahtjeva za azilom. Faeser osim toga ukazuje na potrebu donošenja rješenja na razini Europske unije.
No upravo taj dogovor Njemačka blokira.
Točno. Njemački Zeleni, koji su također u saveznoj vladi, blokirali su jedan dio EU dogovora o azilnoj politici koji predviđa uvođenje izvanrednih mjera u slučaju naglog povećanja broja izbjeglica. Te mjere sadrže promjenu postupka, dulje zadržavanje na samoj granici Europske unije te zadržavanje u uvjetima koji nalikuju pritvoru. To je Zelenima išlo predaleko jer se time, kako su tvrdili, praktički ukida pravo na azil.
No izgleda da je po tom pitanju sada došlo do promjene.
Kako jednoglasno javljaju agencije, praktički nekoliko sati uoči novog sastanka ministara unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije, Zeleni su ipak popustili i očekuje se da će sporazum o zajedničkoj migrantskoj politici, ipak biti prihvaćen.
Kada točno?
Plan je da dogovor na razini EU, o čemu smo već govorili ovdje, bude donesen prije izbora za Europski parlament sljedeće godine i to kako bi se smanjenjem migracije krajnjoj desnici oduzela jedna važna tema zbog koje trenutno desno ekstremnim strankama diljem Europe raste popularnost. U Njemačkoj je desničarski AfD u mnogim saveznim pokrajinama na istoku zemlje najjača stranka,
No taj sporazum na razini Europske unije sigurno neće preko noći riješiti probleme s kojima se Njemačka suočava kad su u pitanju izbjeglice. Govori se i o uvođenju novih kontrola na šengenskim granicama prema Poljskoj i Češkoj.
I to je bio jedan od zahtjeva oporbe koja je saveznoj vladi nedavno predložila vlastiti pakt o migracijama. Ministrica Faeser je dulje vrijeme oklijevala oko ovog pitanja. Na kraju je odlučeno da će kontrola biti ali ne stacionarnih kako je to slučaj na granici s Austrijom i to još od 2015. nego pokretnih. Time se žele izbjeći zastoji na prometnoj granici prema Poljskoj.
Zašto baš prema Poljskoj?
Razlog leži u tome da se ruta kojom izbjeglice stižu do Njemačke promijenila. Ona sada ne ide preko Hrvatske i dalje Austrije pa do Njemačke nego istočnije, preko Mađarske, Slovačke te Češke i Poljske. Osim toga Poljsku trenutno trese skandal oko ilegalne prodaje viza državljanima azijskih i afričkih zemalja. Govori se o 250.000 viza čiji su se vlasnici, prema procjeni, odmah nakon dolaska u Poljsku uputili prema Njemačkoj.
Tomu još treba pridodati činjenicu da Rusija i Bjelorusija nastavljaju sa svojom politikom slanja izbjeglice preko granica prema Europskoj uniji s ciljem destabilizacije EU zemalja a posebice Njemačke.
Nikola Kovačević
O stanju na Balkanskoj ruti razgovarali smo s Nikolom Kovačevićem, pravnikom za ljudska prava iz Beograda koji neumorno podržava tražioce azila i izbeglice, posebno pomažući u njihovom pristupu teritoriji i tokom procedure azila, kao i u slučajevima kolektivnog proterivanja i potiskivanja sa granice.
Nikola Kovačević objašnjava i kako trenutno funkcionira sistem azila, postoji li pravna osnova za uvodjenje gornje granice za primitak azilanata kao i smije li se odbiti azil individualcu samo na temelju broja izbjeglica u zemlji.
"Mislim da su te barijere koje se uspostavljaju na svim granicama zapravo jedna vrsta nemoći evropskih zemalja da zajednički i solidarno stave jedan migracioni tok koji ide ka Evropi pod kontrolu" - kaže Nikola.
