Live hören
Jetzt läuft: Algarete von Natti Natasha

Slušaju li Hrvati turbo folk? - Tvoj Korzo petkom COSMO bosanski/hrvatski/srpski 15.12.2023 30:05 Min. Verfügbar bis 14.12.2024 COSMO Von Nenad Kreizer


Download Podcast

Slušaju li Hrvati turbo folk? - Tvoj Korzo petkom

Stand: 15.12.2023, 15:52 Uhr

Nenad Kreizer, Zoka Ćatić, Amir Kamber

Kakvu glazbu građani Hrvatske zapravo slušaju? Javnost se uvijek iznova šokira kada neka zvijezda turbo folk scene napuni sportske dvorana u Zagrebu kao što je to nedavno bio slučaj sa šest rasprodanih Arena pjevačice Aleksandre Prijović.

Ovom temom se bavimo u ovom, nešto šarenijem, izdanju podcasta Cosmo petkom i to kroz razgovor s Majom Vidmar Klarić iz Diskografske unije Hrvatske koja je je nedavno predstavila jedno istraživanje na tu temu koje pokazuje i razliku između narodne glazbe i turbo folka.

Gospođo Vidmar Klarić, jeste li vi kao netko tko se svakodnevno bavi glazbenim izdavaštvom i glazbom bili iznenađeni ovim uspjehom Aleksandre Prijović kao što su bili hrvatski mediji?

direktorica Hrvatske diskografske udruge Maja Vidmar Klarić

Maja Vidmar Klarić, direktorica Hrvatske diskografske udruge

Pa vidite, svakako svima glazbenicima treba čestitati na uspjehu koji postignu i svakako ovaj rezultat zapravo pokazuje što Hrvati slušaju. Tako da, evo čestitamo naravno svim glazbenicima koji uspijevaju napuniti tako velike koncertne prostore, bez obzira na glazbene žanrove. Kada govorimo o glazbenim žanrovima, ono što je pokazalo posljednje istraživanje koje je provela Hrvatska diskografska udruga putem agencije Hendal i uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca, top tri glazbena stila koja se u Hrvatskoj zapravo najviše slušaju su pop, rock i narodna glazba, a kod mladih zapravo i hip hop. Tako da ako ćemo se vratiti na vaše prvo pitanje, to zapravo potvrđuje i ovo naše istraživanje pa nas onda slijedom toga ni ne čudi toliko uspjeh koje je postigla Aleksandra Prijović.

Ovo što ste spomenuli sad o navikama hrvatskih građana pokazuje, ja sam pogledao te liste, pokazuje da recimo turbo folk sluša 17,2 posto građana. Je li to realno ili mislite da možda ispitanici iz ovog i onog razloga ne žele zapravo priznati da slušaju upravo tu glazbu? To je fenomen poznat iz drugih ispitivanja kada, recimo, nisu htjeli ispitanici priznati i zapravo iskreno reći za kojeg će političara glasati u tom trenutku. Mislite li da je 17,2 posto možda malo premalo?

Ne, ne mislim, mi smo ovo istraživanje proveli po svim standardima kako se takva istraživanja i rade. Iz tog razloga smo zapravo i uzeli jednu od najboljih agencija na tržištu. Dakle, istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku ispitanika i ja bih rekla da tih 17 posto koje vi spominjete zapravo nije mali postotak i ne mislim da su naši ispitanici imali ikakvih problema, što se tiče odgovora na postavljena pitanja.

U ispitivanju se pojavljuje i kategorija, koju ste vi već spomenuli, narodne glazbe koju sluša 35 posto. Pa onda ima tu i taj trep, koji je po mnogima zapravo vrsta narodne glazbe, ako se dobro sjećam 7 posto ispitanih je reklo da sluša trep. Kako razlikujete te gdje povlačite crte između narodne glazbe i zapravo što je to narodna glazba, a što je to turbo folk?

Kada ste spomenuli trep, moram reći da taj žanr slušaju najviše mladi, dakle mlađa populacija i ono što je zapravo i specifičnost ovog istraživanja koje smo proveli je da smo posebnu pozornost posvetili upravo ispitivanju mladih u dobi od 12 do 15 godina. Bilo nam je izuzetno važno čuti što to oni slušaju. Možemo reći da oni slušaju različitu vrstu glazbe, odnosno različite žanrove, pa se tako kod njih može naći pored repa i rock, ali i narodna glazba, odnosno i turbo folk i hip-hop. Svi žanrovi su kod mladih zastupljeni i to je možda specifičnost u odnosu na ispitanike, da tako kažem, starije generacije koji su ipak orijentirani prema određenoj vrsti žanra.

Srpska folk-pop pevačica Aleksandra Prijović na konferenciji za novinare u zagrebačkom hotelu Esplanada

Srpska folk-pop pevačica Aleksandra Prijović na konferenciji za novinare u zagrebačkom hotelu Esplanada

Kad kažete narodna glazba i turbofolk, možete li, čisto radi orijentacije, spomenuti neke izvođače narodne, pa neke izvođače turbo folka. Ja moram priznati da sam zbunjen. Ja ne znam što to znači narodna glazba. To su vjerojatno u Hrvatskoj tamburice i dalmatinske klape, a turbo folk je nešto što dolazi s one strane granice ili je to možda drugačije?

Ne, nismo tu stavljali pod narodnu glazbu tamburice. Što se tiče turbo folka, to bi bili takozvani zapravo narodnjaci, a znamo opet, mislim da je zapravo općepoznato šta bi bila narodna glazba od sevdalinki i tako dalje. Tako da ne bi sad, naravno, isticala niti jednog izvođača, ali nismo imali problema kod prepoznavanja odgovora na to pitanje.

Da li se u glazbenim navikama posljednjih godina nešto promijenilo?

Promijenilo se dosta toga. Prvenstveno konzumacija glazbe i navike slušanja glazbe putem digitalnih glazbenih servisa, što je nama zapravo kao industriji izuzetno značajno. Naime, mi smo prvo ovakvo istraživanje radili 2018. godine i sada s odmakom od pet godina možemo reći da je tu došlo do znatnih promjena. Tako 95 posto ispitanika poznaje barem jedan streaming servis i oko 44 posto ispitanika sluša glazbu na plaćenim streaming servisima. Što se tiče mladih u dobi od 12 do 15 godina, njima su dominantni načini slušanja glazbe besplatni Youtube streaming, ali velik broj mladih sluša glazbu i na plaćenim servisima. I naravno, kod njih je dosta u trendu slušanje glazbe na društvenim mrežama.

Zoran Ćatić u svom redovnom izvještaju iz Sarajeva otkriva koja je tajna veza Milana Mladenovića i glavnog grada BiH.